Nakon što smo pokupovali i podijelili darove, prejeli se blagdanskih delicija i ušli u Novu 2022. godinu – udarila nas je surova realnost. S razlogom se kaže kako je siječanj najdepresivniji mjesec u godini – ispražnjeni su nam džepovi, osjećamo se napuhnuto i pomalo umorno od blagdanskih slavlja, često shvatimo kako u protekloj godini nismo ostvarili sve što smo planirali i još k tome nas opterećuju novogodišnje odluke koje smo si opet natovarili na vrat. Ako u cijelu kombinaciju upletemo i privatne odnose koji tijekom blagdana mogu postati stresni, imamo dobitnu kombinaciju koja izaziva stres – pa tako i depresiju.
Blagdanska i postblagdanska depresija – što je to točno?
Blagdanska depresija je moderan fenomen koji sve više uzima maha i pogađa sve veći broj ljudi. Ova je depresija obično kratkotrajna i traje nekoliko dana prije, tijekom i netom nakon blagdana. To je stresno razdoblje za sve ljude. Mjesec prosinac i siječanj trebali bi biti najradosniji mjeseci u godini jer u tim mjesecima ima najviše blagdana (Sveti Nikola, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Nova Godina, Sveta tri kralja), a tu su još i školski praznici i zimovanja. Za očekivati je da se većina ljudi u to vrijeme osjeća sretno i radosno. To je vrijeme darivanja, vrijeme kupovanja i poklanjanja, vrijeme druženja, vrijeme kada se ljudi posvećuju obitelji i prijateljima, kada se okreću svojoj nutrini i prisjećaju se djetinjstva. Svi se pripremaju za blagdane, sve je užurbano, trgovi i ulice su okićeni, trgovine i trgovački centri mame prigodnom glazbom i poklonima. To je vrijeme ispunjeno veseljem, radošću i optimizmom. No, svi se ljudi u to vrijeme ne osjećaju tako.
Kasna jesen i početak zime period je godine kada dani postaju sve kraći, a noći sve duže. Vrijeme je mračno i tmurno. To je vrijeme kada mnoge osobe koje su sklone psihičkim poremećajima i depresiji zapadaju u depresivna stanja. Neke osobe polako tonu u melankoliju kako dani postaju sve kraći, a noći sve duže jer se mrak javlja već u popodnevnim satima. U kasnu jesen ljudi koji trpe od sezonske depresije postaju potišteniji, iscrpljeniji i povlače se iz društvenih kontakata. Pada im libido i opća životna motivacija. Manje su učinkoviti na poslu i žale se da im je pala kvaliteta života. Potreba za snom raste i za četiri sata dnevno, a pospanost prati povećana žudnja za ugljikohidratima, osobito keksima, kolačima i čokoladom.
U hladnim zimskim mjesecima dosta je česta blaga forma depresije poznata kao zimski "blues" (Winter Blues). U nekih se osoba u vrijeme Božićnih blagdana javlja depresija poznata kao Božićna tuga ili Božićni "blues" (Christmas Blues) kada se unutarnja praznina, tuga i usamljenost depresivnih osoba sučeljava s blagdanskim radostima okoline, a postoji i postblagdanski oblik depresije koji se javlja tijekom sijčnja kada hype u vezi blagdana nestane, a mi se suočimo s dugom i tmurnom zimom, manjkom društvenom života i nerijetko financijskom besparicom. Ovi oblici depresija postali su posebno učestali nakon pojave koronavirusa koji je dodatno distancirao ljude – pa se mnogi tijekom siječnja odjećaju izoliranije no inače. Zbog toga raste i broj psihički oboljelih osoba.
S obzirom da je danas bitnije no ikad zadržati smireno stanje uma te se pobrinuti za vlastito mentalno zdravlje, donosimo ti u nastavku pet savjeta stručnjaka o tome što učiniti kako bi se othrvala osjećaju postblagdanske depresije te u Novu godinu ušla puna elana i vitalnog duha.