Često se misli da je težnja za perfekcionizmom sjajna osobina. Osoba ima istančano oko za detalje, posao uvijek obavlja besprijekorno i teži savršenstvu. Što tu ima biti loše, zar ne? No perfekcionizam ima i drugu stranu.
Perfekcionist misli da će uspjeti jedino ako se ispuni u svim pogledima, a u suprotnom je manje vrijedan. Gradi idealiziranu sliku o sebi i okolini te se boji neuspjeha. To pak snažno utječe na pojedinlčevo mentalno zdravlje i odnos naspram života. Perfekcionizam jest pojam koji već dugo zaokuplja stručnjake koji su ga pokušavali odgonetnuti i objasniti - pa su ga neki tako svrstali među opsesivno-kompulzivni poremećaj.
Toj idealiziranoj slici da sve mora biti 'po špagi' pribjegava sve veći broj ljudi. Više je istraživanja pokazalo da su današnji naraštaji skloniji perfekcionizmu nego što su to bile generacije otprije 30 godina. Prema riječima Katie Rasmussen, koja se bavi proučavanjem dječjeg razvoja, dvoje od petero djece i adolescenata razvija perfekcionističke sklonosti. One su u porastu i među starijim dobnim skupinama, a to je zabrinjavajuće jer im se tako narušava samopouzdanje, ali i mnogo više.
Jer, iako je težnja za napredovanjem poticajna i poželjna u današnje vrijeme, perfekcionizam može uzeti maha i otići u drugu krajnost. Dogodi li se to, ova osobina nosi negativne posljedice, a mi izdvajamo šest najučestalijih.
Odgađanje obaveza
Odgađanje obaveza definitivno je negativna strana perfekcionizma. Možda misliš da su perfekcionisti uspješni jer sve isplaniraju do detalja te se posvete obavezama, no to nije uvijek tako. Neka su zanimanja puna rokova i iznenadnih situacija pa će se ondje takve osobe teško snaći. Prvo trebaju jasan plan, a onda i dovoljno vremena te ugodni radni prostor, odnosno savršene uvjete.
Čak i kad daju sve od sebe, mislit će da nisu dovoljno dobri i da su mogli puno bolje - što ih odvodi u začarani krug. Ili, recimo, kasne s predajom projekta samo zato što ga provjeravaju do najmanjeg detalja - a to nekad nije dobrodošlo. Da, naravno da posao treba isplanirati i pristupiti mu odgovorno, no perfekcionizam tu odmaže.
Pretjerana osjetljivost
Budući da perfekcionisti na sebe stavljaju preveliki pritisak i očekivanja, to može rezultirati kobno. OK je kad zbog obaveza ne spavaš jednu noć, no ako zbog težnje da sve bude savršeno ugrožavaš svoj noćni san i život, to nije dobro. S vremenom čovjek postaje sve osjetljiviji, stres se gomila i samo je pitanje vremena kad će doći do sagorijevanja, odnosno burnouta.
To se događa kad si na leđa staviš preveliki teret ili se uvjeravaš da moraš jače i bolje. Izvan granica koje tvoje tijelo može 'progutati'. Tad se možda počinješ uspoređivati s drugima i ne uviđaš svoje kvalitete. A to je štetno.
Anksioznost i depresija
Baš zbog mišljenja da nisu dovoljno dobri, perfekcionisti su skloniji depresiji i anksioznosti (hoću li biti dovoljno dobar/ra, trebao/la sam bolje... i slične misli). Neki takve misli drže u sebi ili ih potiskuju ne želeći pokazati svoju osjetljivost. Jer teže savršenstvu u svim aspektima.
Ne dopuštati emocijama da te prožmu ili ih ignorirati loše je i dovodi do ozbiljnih posljedica. Sasvim je u redu pogriješiti, imati kaotičan dan i priznati si da si dala/o sve od sebe. Ne daj da te iluzija savršenstva 'poljulja'.
Zdravstveni problemi
Psihičko zdravlje ogledalo je tjelesnog zdravlja. I obratno - oni se prožimaju. Perfekcionisti ne teže za savršenstvom samo na poslu nego i u drugim aspektima - shvaćanju odnosa, mršavljenja, hobija... U teškim slučajevima, takva osoba može razviti poremećaj prehrane. To se događa jer, primjerice, želi savršenu, strogu dijetu koja će donijeti nevjerojatne rezultate. Jednostavno, perfekcionisti sve žele držati pod kontrolom, a kad im nešto ne pođe po planu, javlja se osjećaj manje vrijednosti.
Poljuljani odnosi
Još jedna negativna posljedica perfekcionizma poljuljani su međuljudski odnosi. U potrazi (i dostizanju) savršenstva, neki perfekcionisti i ljudima oko sebe postavljaju previsoke kriterije. Ne uklapa li se druga osoba u njihovu sliku 'poželjnog' ili 'idealnog', perfekcionisti je kritiziraju - kao što kritiziraju i sebe. Možda joj zamjeraju i najmanju sitnicu, a to ugrožava međuljudske odnose. Ljude ne smijemo preoblikovati po svojoj slici, već treba prihvatiti njihove mane i vrline - kao, uostalom, i svoje.
Odsutnost
Život u iluziji savršenstva vodi do izolacije od stvarnosti. Dogodi li se to, perfekcionist misli da ga nitko ne razumije, dane i noći analizira i usavršava stvari. Gubi osjećaj za sadašnjost jer razmišlja 10 stepenica unaprijed. Uviđaš li da previše razmišljaš o budućnosti i pretjerano si samokritična, možda je vrijeme da se zapitaš kako gledaš na sadašnjost i jesi li ponosna na ono što danas napraviš dobro.
Perfekcionizam možeš okrenuti u svoju korist znaš li upravljati njime. To znači da te ne smiju bombardirati automatske negativne misli i stalna propitkivanja vlastite vrijednosti ni konstantno uspoređivanje s drugima. Ne možeš li pobijediti ovu osobinu, potraži savjet i/ili pomoć i neka te: 'Ja to mogu, ja to hoću' tjera unaprijed, a ne unazad.
