Posljednjih godina sve se otvorenije govori o mentalnom zdravlju. Sva sreća da je tako jer je ono kako se osjećamo iznutra jednako važno kao i naše fizičko zdravlje. Jednostavno, ne možeš očekivati da ćeš biti ispunjena i sretna ako te muči 'nešto iznutra'. Znakovi koje nam šalju tijelo i um treba shvatiti krajnje ozbiljno, a jedini način za to jest da uzmemo predah od svakodnevice, zapitamo se kako se osjećamo i što bismo mogli promijeniti kako bi nam bilo bolje.
Jedna od najvećih boljki današnjice jest, uz depresiju, emocionalna iscrpljenost. Znaš ono kad imaš osjećaj da te stres 'ubija', da nikada ne spavaš mirno, da ti je svaki zadatak prezahtjevan jer jednostavno trebaš odmor od svega? I tako već mjesecima. Iako nam ubrzani način života često diktira tempo i postavlja u stresne situacije, emocionalna iscrpljenost nije bezopasna jer može dovesti do toga da, doslovno, izgoriš. Ignoriraš li ono što ti tijelo poručuje, izvanredna situacija lako postaje okidač bujice dotad potisnutih emocija i početak stanja iz kojeg nije jednostavno izaći.
Unatoč tome što se emocionalna iscrpljenost manifestira na različite načine - kod nekoga nakon kraće, a kod nekoga nakon duže izloženosti stresu - ipak postoje najčešći znakovi ovog psihičkog stanja. Primijetiš li jedan ili više njih, možda je vrijeme da usporiš dok još nije prekasno.
Motivacija ti je 'na nuli'
Psihološka iscrpljenost nastaje uslijed dugotrajnog stresa u okolini, na radnom mjestu ili oboje. Ako si, recimo, izložena stresu nekoliko mjeseci, radiš u petoj brzini te pritom zapostavljaš sebe, velika je vjerojatnost da ćeš platiti naknadnu kaznu. Mogla bi osjetiti da si iscrpila kapacitete i da jednostavno ne možeš dalje. Manjka ti volje za odlazak na posao, najradije bi bila sama, u krevetu. I najmanji poslovni projekt čini ti se kao noćna mora pa dva sata razvlačiš ono što bi, inače, napravila u 15 minuta. Upravo su slaba produktivnost i motivacija kroz duže vrijeme glavna obilježja emocionalne iscrpljenosti što, posljedično, može dovesti do burnouta, odnosno sagorijevanja. Možda te do tog stanja dovelo to što si pred sebe posljednjih mjeseci stavila previše obaveza, što si radila u toksičnoj atmosferi te što se sav taj trud, na kraju, nije dovoljno cijenio.
I mali zadaci su ti preveliki
Još jedan znak emocionalne iscrpljenosti koji treba ozbiljno shvatiti jest želja za preskakanjem svakodnevnih obaveza. Tu ne mislimo samo na teško ustajanje za posao i preispitivanje životnog puta, već trenutak u kojemu te i odlazak do trgovine ili banke potpuno uništi. Imaš osjećaj da ti je dosta ljudi, najradije ne bi ništa ni prozborila, a kad se vratiš, odmarala bi sljedećih 12 sati. Naravno da nekad trebaš vrijeme za sebe - pa, vjerojatno se i osjećaš loše jer si obaveze stavljala ispred svojih potreba, no biti iscrpljen od svakodnevnih aktivnosti, alarm je za uzbunu.
Na rubu si
Na naše raspoloženje utječe niz faktora pa ako primijetiš da si nervoznija i osjetljivija nego inače, to ne treba značiti da si emocionalno iscrpljena. No, povezano s drugim znakovima burnouta - pretjeranog stresa i manjkave produktivnosti - ovakvo bi stanje mogla biti još jedna poruka tvog organizma da usporiš. Čini li ti se da te i najmanji zadatak ili kritika može iznervirati, a pritom se živciraš oko sitnice, razmisli jesi li izložena stresu. Sigurno ti je poznata situacija kad smo se kao mladi ljutili na svakoga tko bi nas pitao jesmo li spremni za ispit - jer smo bili pod stresom. Stres zaista utječe na naše poimanje svakodnevice pa nemoj čekati da se kap prelije. Ignoriraš li svoje emocije i 'hodanje po rubu', može ti se dogoditi da se raspukneš i suočiš s gadnim posljedicama. Zato na vrijeme osvijesti što te, i zašto, dovodi 'do ruba'.
Griješiš tamo gdje inače ne bi
Kad smo odmorni, svježi i ispunjeni uglavnom se trudimo oko onoga što volimo i što nam znači. Neopisiv je osjećaj zadovoljstva u trenutku kad ispunimo ili težimo k onome što smo si zacrtali. Predani smo onome što radimo, osjećamo kada stati i iskreni smo prema svojim mogućnostima. Druga krajnost jest onda kad se iscrpimo pa, pod takvim stresom, činimo banalne greške. Svakome se, naravno, dogodi loš dan na poslu, no shvatiš li da ti danima ne ide, da ti je koncentracija slaba i da griješiš na sitnicama, razmisli radi li se o emocionalnoj iscrpljenosti. Štoviše, i istraživanja pokazuju da nam uslijed ovog psihičkog stanja slabe funkcije iz triju kognitivnih područja, u planiranju, pažnji i pamćenju.
Umorna si cijeli dan, a noću ne možeš zaspati
Vjerujemo da ti ne moramo govoriti koliko je kvalitetan san važan. Manjak sna ozbiljno utječe na čovjekovu koncentraciju, raspoloženje i poimanje svijeta. Ako si unazad nekoliko mjeseci bila pod stresom, izgledno je da si ignorirala pravilo o sedam do osam sati sna noću. Možda si ušla u rutinu preživljavanja s četiri sata noćnog sna, ali si zato sad sve osjetljivija i nestabilnija. S druge strane, možda ti je nad glavom bilo sto stvari pa se ni noću nisi mogla 'isključiti'. Bilo kako bilo, osobe koje noću ne mogu zaspati ili spavaju premalo, sklona su platiti danak, odnosno doživjeti psihološku iscrpljenost. Isto se odnosi na one koji, uz premalo sna, premalo vježbaju te se nezdravo hrane. Jedan od glavnih simptoma ovog stanja je, dakle, stalna pospanost, a istovremeno nekvalitetan noćni san.
Čini ti se da ne možeš izaći iz začaranog kruga
Većina ljudi, nažalost, ignorira ove simptome sve dok ne bude prekasno. Kao da im u jednom trenutku tijelo glasno poruči da je dosta i baci ih u vrtlog emocija. Iako ti je to jasan znak da si se trebala ranije 'pročitati', u svakom slučaju potraži pomoć. Ako si prepoznala jedan ili više ovih simptoma, već si napravila prvi korak. Sljedeće što moraš osvijestiti jest što te - koje situacije i podražaji - vode do ovakvog stanja. Ovaj korak uključuje pokušaj ispravljanja štete nastale stresom. Vidiš li da sve proizlazi s radnog mjesta, možda bi trebala razmisliti o promjeni posla jer nas posao ne bi trebao 'ubijati' do ove mjere.
Nadalje, ne ustručavaj se obratiti osobi od povjerenje čim osjetiš ovakav pritisak kako bi prevenirala još veće posljedice. Dakako, i stručna pomoć u vidu psihoterapije važna je u ovom stadiju - zapravo, čim prije - kako bi uvidjela što promijeniti i kako se postaviti u stresnim situacijama.
Ipak, jedno je sigurno: simptome emocionalne iscrpljenosti ne treba ignorirati i potiskivati jer time štetiš sebi i svom tijelu. Na vrijeme osvijesti svoje emocije i brini o njima. Odlazi u šetnju, razbistri glavu, a poradi i na tehnici disanja koja ćete svakako opustiti.