Dok svi oko tebe planiraju godišnji, kupuju kupaće kostime, torbe za plažu i broje dane do mora, ti se osjećaš tjeskobno, iscrpljeno i baš loše raspoloženo? Umjesto da ti sunce puni baterije, one su praznije nego ikad. Zvuči kontradiktorno zar ne? Ako si se ikad pitala zašto te ljeti hvata tuga, nesanica ili neki nemir, stvarno nisi jedina.

Iako je depresija češća u jesenskim i zimskim mjesecima posebno ona, povezana s manjkom sunčeve svjetlosti tijekom tih mjeseci, sve se češće u stručnoj i popularnoj literaturi spominje pojam tzv. "ljetne depresije". Suvremena psihijatrijska literatura ovaj fenomen klasificira kao rijedak, ali stvaran podtip sezonskog afektivnog poremećaja (SAP). Da bismo uopće razumjeli o čemu se radi, važno je objasniti pojam sezonski afektivni poremećaj.

Sezonski afektivni poremećaj (engl. Seasonal Affective Disorder) je oblik depresije koji se javlja sezonski, najčešće zimi ali ponekad i ljeti. Zimski: dominantan oblik, povezan s manjkom sunčeve svjetlosti, povećanom potrebom za snom, povećanim apetitom i padom energije. Ljetni: rjeđi oblik, obično karakteriziran anksioznošću, nesanicom, smanjenim apetitom i razdražljivošću. Da bi dijagnoza bila valjana sezonski obrazac depresije mora biti prisutan najmanje dvije uzastopne godine, s jasnom sezonskom vezanošću simptoma.

Uzroci ljetne depresije

1. Disregulacija cirkadijalnog ritma

Produženo dnevno svjetlo tijekom ljeta može poremetiti biološki sat, posebno kod ljudi osjetljivih na promjene dana i noći. Utječe na sekreciju melatonina, hormona spavanja, koji se proizvodi kasnije, što remeti ciklus spavanja i budnosti. Ravnotežu serotonina i dopamina koji su neurotransmiteri povezane s raspoloženjem.

2. Toplina

Visoke ljetne temperature povećavaju kortizol i adrenalin, što može dovesti do kroničnog stresa, nesanice, znojenja i tjeskobe. Kod osoba s predispozicijom, ovaj stres može pokrenuti depresivne epizode.

3. Hormonski utjecaji

Kod žena su estrogen i progesteron povezani s raspoloženjem. Estrogen povećava dostupnost serotonina.

Ljetna depresija ima atipičnu kliničku sliku.

Apetit je smanjen, javlja se nesanica, razdražljivost, tjeskoba, nemir hiperaktivnost, te osobama zna smetati vrućina. Javlja se još i plakanje bez jasnog razloga, promjene u libidu, pritisak u prsima, vrtoglavice.

Rizične skupine uključuju:

Žene, osobe s prethodnim epizodama depresije, osobe s obiteljskom poviješću afektivnih poremećaja, osobe koje žive u područjima s jako vrućim ljetima.

Dijagnostika

Ne postoji test za ljetnu depresiju. Dijagnozu postavlja liječnik psihijatar na temelju uzimanja anamneze (razgovor s pacijentom), sezonskog obrasca simptoma koji traje najmanje dvije godine, isključenja drugih uzroka.

Liječenje se prilagođava kliničkoj slici i težini simptoma. Najčešće metode uključuju:

1. Farmakoterapija

SSRI antidepresivi, benzodiazepini kratkotrajno, uz oprez, kod nesanice lijekovi za regulaciju cirkadijanog ritma.

2. Psihoterapija

3. Promjena načina života

Redovita fizička aktivnost, rashlađivanje prostora, Ograničavanje korištenja ekrana navečer, vođenje dnevnika raspoloženja i simptoma, unos magnezija, omega-3 masnih kiselina, unos dovoljno tekućine.

Ljeto često nosi simboliku bezbrižnosti i hedonizma, a očekivanje da moramo biti sretni kad sunce sja duboko je ukorijenjeno u našem podneblju. No ipak sunce ne liječi sve, i kod određenog broja ljudi ljetni mjeseci postaju okidač za pogoršanje mentalnog zdravlja. Iako ljetna depresija nije toliko učestala kao zimska, vrlo je neugodna i može ometati pojedinca u svakodnevnom funkcioniranju. Ona može uzrokovati značajne psihičke i tjelesne simptome koji zahtijevaju prepoznavanje i terapiju. Briga o mentalnom zdravlju nije sezonska ona je cjelogodišnja i jako važna.

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Koktel, sunce i lijekovi mogu biti rizična kombinacija

SAVJET LIJEČNIKA

Petra Meštrić za Žena.hr: Brončana put je statusni simbol, ali treba znati što je dobro za kožu i zdravlje