Veličanstvene hortenzije: Potpuni vodič za sadnju i njegu raskošnih cvjetova

Rijetko koja biljka u ljetnim vrtovima izaziva toliko divljenja kao hortenzija. Sa svojim raskošnim, bujnim cvjetnim glavama koje dolaze u nizu očaravajućih boja - od snježnobijele i nježno ružičaste do nebesko plave i duboko ljubičaste - hortenzije su pravi dragulj svakog vrta. Ovi elegantni grmovi, podrijetlom iz Azije te Sjeverne i Južne Amerike, relativno su jednostavni za uzgoj, no poznavanje nekoliko ključnih pravila osigurat će da svake godine iznova uživate u njihovoj punoj ljepoti. Donosimo sve što trebate znati o sadnji, njezi i održavanju ovih vrtnih diva.

Shutterstock

Kada i kako posaditi hortenzije

Najbolje vrijeme za sadnju hortenzija je u jesen ili rano proljeće, kada su temperature umjerene i biljka ima dovoljno vremena da razvije snažan korijenski sustav prije ljetnih vrućina ili zimskih hladnoća. Odabir pravog mjesta ključan je za njihov uspjeh. Većina sorti hortenzija najviše voli položaj koji im pruža obilje jutarnjeg sunca, ali i zaštitu od jakog poslijepodnevnog sunca koje može spržiti njihove velike listove.

Tlo treba biti bogato humusom, vlažno, ali istovremeno dobro drenirano. Hortenzije ne vole "mokre noge", odnosno stajaću vodu koja može uzrokovati truljenje korijena. Prije sadnje, iskopajte rupu koja je barem dvostruko šira od posude u kojoj ste kupili biljku, ali ne dublja. Pažljivo izvadite biljku, lagano rastresite korijenje ako je zbijeno i postavite je u rupu tako da vrh korijenove bale bude u ravnini s tlom. Rupu ispunite zemljom, lagano je utisnite i obilno zalijte. Na kraju, dodajte sloj malča od pet do sedam centimetara, poput borove kore ili komposta, koji će pomoći zadržati vlagu i spriječiti rast korova.

Shutterstock

Najpopularnije vrste i njihove posebnosti

Svijet hortenzija iznimno je raznolik, no nekoliko se vrsta posebno ističe u našim vrtovima. Poznavanje razlika među njima važno je, ponajviše zbog pravilnog orezivanja.

Velelisna hortenzija (Hydrangea macrophylla): Ovo je najpoznatija vrsta, s velikim loptastim ili plosnatim cvatovima. Upravo je ona poznata po sposobnosti mijenjanja boje ovisno o kiselosti tla. Cvjeta na prošlogodišnjim granama, takozvanom starom drvetu.

Metličasta hortenzija (Hydrangea paniculata): Prepoznatljiva je po velikim, stožastim cvjetovima koji su isprva bijeli ili zelenkasti, a prema kraju ljeta poprimaju ružičaste tonove. Ova je sorta najotpornija na sunce i niske temperature te cvjeta na novim, ovogodišnjim izbojcima.

Glatka hortenzija (Hydrangea arborescens): Najpoznatiji predstavnik je sorta 'Annabelle' s ogromnim, bijelim loptastim cvjetovima. Kao i metličasta, cvjeta na novim izbojcima, što orezivanje čini jednostavnijim.

Hrastolisna hortenzija (Hydrangea quercifolia): Ime je dobila po listovima koji nalikuju hrastovim, a u jesen poprimaju predivne crvene i brončane nijanse. Cvjetovi su bijeli i izduženi, a biljka cvjeta na starom drvetu.

Shutterstock

Ključno je pravilno orezivanje

Strah od orezivanja najčešći je razlog zašto hortenzije ne cvjetaju. Pravilo je zapravo jednostavno: sve ovisi o tome cvjeta li vaša sorta na starom ili novom drvetu.

Vrste koje cvjetaju na starom drvetu, poput velelisne (H. macrophylla) i hrastolisne (H. quercifolia), formiraju cvjetne pupove još u kasno ljeto i jesen prethodne godine. Zato se one orezuju minimalno, i to odmah nakon cvatnje, najkasnije do početka kolovoza. Uklanjaju se samo ocvali cvjetovi i suhe ili slabe grane. Ako ih orežete u proljeće, odrezat ćete pupove i biljka te godine neće cvjetati.

S druge strane, vrste koje cvjetaju na novom drvetu, metličasta (H. paniculata) i glatka (H. arborescens), mogu se orezivati znatno jače. Budući da cvjetne pupove stvaraju na izbojcima koji rastu u tekućoj sezoni, najbolje ih je orezati u kasnu zimu ili rano proljeće. To potiče snažan rast i obilniju cvatnju.

Shutterstock

Magija promjene boje cvjetova

Mogućnost mijenjanja boje cvjetova jedna je od najfascinantnijih karakteristika hortenzija, no ona se odnosi gotovo isključivo na velelisne sorte (H. macrophylla i H. serrata). Boja ne ovisi o sorti, već o pH vrijednosti tla i prisutnosti aluminijevih iona u njemu. Jednostavno rečeno, u kiselom tlu cvjetovi će biti plavi, a u lužnatom ružičasti.

Za plave cvjetove: Potrebno vam je kiselo tlo (pH vrijednost od 5,0 do 5,5). U takvom tlu, aluminij je dostupan biljci i on je zaslužan za plavu boju. Kiselost možete postići dodavanjem aluminijeva sulfata, kiselog treseta, taloga kave ili borovih iglica oko korijena.

Za ružičaste cvjetove: Tlo mora biti neutralno do lužnato (pH vrijednost iznad 6,0). U lužnatom tlu aluminij nije dostupan biljci, pa cvjetovi ostaju ružičasti ili crveni. To se postiže dodavanjem vapna ili drvenog pepela.

Važno je napomenuti da bijele sorte hortenzija, poput popularne 'Annabelle', imaju genetski određenu boju i nju nije moguće mijenjati promjenom pH vrijednosti tla.

NAJLJEPŠI VRT

Kadifice: Najljepši i najkorisniji cvijet koji možete posaditi ovog proljeća