Ljetni mjeseci mnogima znače odmor, relaksaciju i boravak na otvorenom. Međutim, upravo u tim trenucima opuštanja dolazi do čestih i često neprepoznatih pogrešaka. Među njima i kombiniranja alkohola, lijekova i izlaganja suncu. Iako naizgled bezazleno, ovo može dovesti do ozbiljnih nuspojava.

Utjecaj sunca i vrućine na organizam i lijekove

Visoke temperature i UV zračenje znatno utječu na fiziologiju organizma. Tijelo se ljeti nalazi pod većim stresom zbog visokih temperatura, a to ima izravan utjecaj na farmakokinetiku lijekova, tj. način na koji se oni apsorbiraju, distribuiraju, metaboliziraju i izlučuju. Izlaganjem toplini dolazi do širenja krvnih žila, posebno u koži, što može ubrzati apsorpciju lijekova koji se primjenjuju transdermalno tj. preko kože (npr. flasteri, gelovi).

Znojenjem se gube voda i elektroliti, što može uzrokovati ili pogoršati neravnotežu natrija, kalija i magnezija, osobito kod bolesnika koji uzimaju diuretike, antihipertenzive ili antipsihotike. Izloženost UV zračenju može izazvati fotoalergijske ili fototoksične reakcije, osobito kod bolesnika koji uzimaju lijekove s fotosenzitivnim potencijalom.

Lokalni nesteroidni protuupalni lijekovi

Velik broj ljudi ljeti koristi gelove s protuupalnim djelovanjem, najčešće za ublažavanje bolova u mišićima, zglobovima. No lokalni pripravci koji sadrže ketoprofen, diklofenak i sl.  mogu uzrokovati ozbiljne fotosenzitivne reakcije, uključujući dermatitis, pojavu mjehurića i opeklina.

Hiperpigmentacije koje nastaju nakon takvih reakcija mogu potrajati mjesecima, a kod ponovljenih izlaganja mogu postati i trajne. Zato se preporučuje da se područje kože na koje je nanesen takav lijek ne izlaže suncu barem 24 sata.

Lijekovi koji su posebno rizični ljeti

Antibiotici (npr. doksiciklin, ciprofloksacin): mogu izazvati fototoksične reakcije i gastrointestinalne tegobe, a u kombinaciji s alkoholom ponekad i disulfiramsku reakciju. Doksiciklini se uglavnom koriste kod liječenja akni, infekcija mokraćnog sustava, nekih spolno prenosivih bolesti…

Antidepresivi (SSRI, triciklički antidepresivi): mogu smanjiti sposobnost organizma da regulira tjelesnu temperaturu i povećati rizik od serotoninskog sindroma, osobito ako se kombiniraju s alkoholom. Može nastati i osip nakon boravka na suncu koji obavezno spomenite svom liječniku.

Benzodiazepini (npr. diazepam, lorazepam, klonazepam): uzrokuju sedaciju, usporene reflekse, ortostatsku hipotenziju i povećan rizik od pada tlaka i nesvjestica.

Hormonska kontracepcija: osim što učinkovitost može biti smanjena zbog povraćanja ili proljeva, postoji i veći rizik od pojave melazme kod izlaganja UV zračenju.

Diuretici (npr. hidroklorotiazid): mogu uzrokovati dehidraciju, hiponatrijemiju, hipokalijemiju i fotosenzitivnost.

Nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, ketoprofen): mogu uzrokovati pogoršanje funkcije bubrega kod dehidriranih osoba, kao i fotosenzitivne reakcije.

Retinoidi (izotretinoin, adapalen): Korišteni često za liječenje akni, izrazito pojačavaju osjetljivost kože na UV zračenje te mogu izazvati jake opekline. Općenito treba pripaziti na pripravke na bazi vitamina A. Ako ste na terapiji za akne, obavezno stavite kremu sa što višim zaštitnim faktorom, čak i kad je oblačno. Kreme na bazi retinola najbolje je izbjegavati, a ako ih ipak odlučite koristiti, stavite ih noću, ujutro dobro isperite i stavite SPF.

Utjecaj alkohola i dehidracije

Alkohol je diuretik te on uzrokuje povećano izlučivanje tekućine, što u kombinaciji s ljetnim vrućinama dodatno povećava rizik od dehidracije. Osobe koje uzimaju lijekove za tlak, dijabetes ili psihijatrijske poremećaje podložnije su promjenama u farmakodinamici lijekova u uvjetima dehidracije.

Alkohol također može interferirati s metabolizmom lijekova u jetri, osobito onih koji se razgrađuju putem citokrom P450 sustava. Kombinacija alkohola i određenih antibiotika (npr. metronidazol) može izazvati tzv. disulfiramsku reakciju, s mučninom, povraćanjem i glavoboljom.

Savjeti tijekom ljeta:

• Povećati unos tekućine, a ne čekati osjećaj žeđi. Kod mnogih lijekova čak i blaga dehidracija može promijeniti njihovu učinkovitost i sigurnost.
• Najbolja je naravno voda, ali mogu pomoći i namirnice koje sadrže veliku količinu vode.
• Izbjegavati izlaganje suncu između 10 i 17 sati, koristiti zaštitne kreme sa SPF-om najbolje 50 i fizičku zaštitu (šešir, odjeća).
• Nikada ne prekidati terapiju samoinicijativno zbog ljetovanja ili putovanja – antibiotici, antidepresivi i terapija kroničnih bolesti zahtijeva redovito uzimanje.
• U slučaju konzumacije alkohola i pojave mučnine, proljeva ili povraćanja, obavezno uzeti u obzir učinkovitost lijekova uzetih tog dana, pročitati upute, a po potrebi konzultirati liječnika.
• Obratiti pažnju na simptome poput osipa, glavobolje, vrtoglavice, crvenila… Sve to mogu biti znakovi da lijek i sunce zajedno izazivaju nekakvu reakciju.

Iako je ljeto vrijeme odmora i razbibrige, ipak trebamo voditi brigu o lijekovima koje uzimamo te kako oni "surađuju" sa suncem. Jako je važno da pacijenti koji uzimaju redovitu terapiju ili lijekove poput antibiotika, analgetika i sl. budu informirani o mogućim interakcijama i rizicima. Pravilnim ponašanjem i redovitom hidracijom moguće je izbjeći većinu neželjenih reakcija i provesti ljeto bez problema.