Živimo u vremenu izrazite političke podijeljenosti i snažnih stavova koji nerijetko mogu postati kamen spoticanja u razgovorima s prijateljima i obitelji. Iako bi najlakše bilo izbjegavati ovakve "vruće" teme, suočavanje s neslaganjem i razrješenje konflikta može biti puno produktivnije.
Digitalni svijet podjelu oko stavova čini još izraženijom s obzirom na to da algoritmi društvenih mreža imaju svoja određena pravila. Ovo pak vodi tome da su teme o kojima najčešće čitamo polarizirajuće i sve ekstremnije. S druge strane, na društvenim mrežama spremno dijelimo mišljenja koja se nikad ne bismo usudili reći nekome u lice. Osim polarizirajućih tema, online komunikacija sa sobom nosi nedostatak konteksta budući da ne vidimo osobu s kojom razgovaramo pa tako jedna pogrešna točka u online razgovorima može dovesti do nesuglasice i biti povod za svađu.
Kao rezultat svega navedenog, i naši stvarni životi poprimili su oblik algoritma. Prije je bilo uobičajeno da dvoje ljudi u braku glasuje različito, a sada prijateljstva pucaju i ljudi se razilaze na temelju različitih stavova oko društvenih i političkih pitanja. Potrebno je napraviti veliki zaokret i ponovno naučiti temelje zdrave komunikacije uživo, a evo i kako.
Niti jedan razgovor nije savršen
Često se osjećamo nelagodno kada moramo raspravljati o osjetljivim temama, brinući se da se nećemo izraziti dovoljno jasno i da drugi neće shvatiti što smo točno htjeli reći. Dobro je za početak iskreno priznati sebi i drugima kako se osjećamo u vezi neke teme: "Osjećam se nervozno oko ovog razgovora. Možda ne uspijem od prve dobro se izraziti, ali bitno je da pokušamo". Ako iz razgovora i izađemo misleći "Mišljenje mi je ostalo nepromijenjeno, ali sada razumijem tuđu perspektivu", to je već veliki uspjeh.
Razgovor nije utakmica zamjeranja
Nije cilj "pobijediti", kao da je riječ o političkoj debati, već je cilj razumjeti drugu stranu i pronaći rješenje. Umjesto da sasiječeš nečiju ideju u korijenu ili da je prekidaš, jednostavno pusti drugu osobu da govori. Kad je tvoj red, pitaj je "Što si mislio/la pod tim?" ili "Kako si došao/la do tog zaključka?". Ako se osjećaš kao da te druga osoba namjerno prekida, odgovori s poštovanjem: "Ja sam tebe slušao/la, možeš li molim te sad i ti mene saslušati?".
Ne povisuj ton
Svi smo barem jednom vodili teške rasprave koje su vodile do povišenih glasova ili vrištećih svađa, do toga dolazi kada se osjećamo da nismo saslušani. Vikanje znači da je druga osoba prestala slušati jer se osjeća kao da ju se ne poštuje, kao da joj se prijeti i općenito nelagodno, piše Grazia Daily.
Slušaj aktivno, duplo više nego što govoriš
Ovo znači odložiti svoj mobitel, zadržati kontakt očima i koristiti verbalne afirmacije kao što su: "Vidim" ili "Razumijem". U trenucima konflikta, aktivno slušanje poslužit će ti i kao oružje i štit, pomažući ti da otkriješ pravi problem i riješiš ga.
Daj prednost činjenicama nad emocijama
Pogotovo kada imaš posla s ljudima koji te nastoje isprovocirati. Zadrži miran stav, diši i drži se činjenica.
I nemoj zaboraviti, kako se nosiš s onime s kime se ne slažeš je ključna odlika tvog karaktera. Dok god pokazuješ poštovanje prema drugoj osobi slušajući ju i iskreno se zanimajući za ono što govori, možeš otići uzdignute glave, a usput ćeš i naučiti nešto.
