Hormonalne promjene konstanta su u životu svake žene, od puberteta do menopauze, i ne oblikuju samo fizičko, već i mentalno zdravlje. Iako se o tome manje govori, fluktuacije hormona izravno utječu na kemiju mozga, a time i na naše raspoloženje, emocije i otpornost na stres. Posebno izazovno razdoblje su četrdesete godine, kada tranzicija prema menopauzi, poznata kao perimenopauza, donosi nove emocionalne i psihološke bure koje ne treba zanemariti.

Zašto su anksioznost i stres češći kod žena

Statistike pokazuju da su žene dvostruko sklonije razvoju anksioznih poremećaja u odnosu na muškarce. Iako su razlozi složeni, ključni faktor leži u biologiji. Ženski spolni hormoni, prvenstveno estrogen i progesteron, imaju snažan utjecaj na neurotransmitere u mozgu poput serotonina i dopamina, koji su zaduženi za regulaciju raspoloženja. Estrogen djeluje kao prirodni antidepresiv i stabilizator raspoloženja. Kada njegove razine počnu nepredvidivo oscilirati i opadati, kao što se događa u perimenopauzi, narušava se osjetljiva ravnoteža u mozgu, što te može učiniti podložnijom osjećajima tjeskobe, nervoze i tuge.

Osim biologije, tu su i životni pritisci koji su često na vrhuncu upravo u 40-ima. Mnoge žene u tom razdoblju žongliraju između zahtjevne karijere, odgoja djece koja ulaze u tinejdžerske godine i brige za ostarjele roditelje. Taj splet obaveza i hormonalnih promjena stvara plodno tlo za razvoj anksioznosti.

Prepoznavanje simptoma perimenopauzalne anksioznosti

Anksioznost u perimenopauzi često se manifestira drugačije od one koju si možda ranije iskusila. Simptomi se mogu pojaviti iznenada i često se preklapaju sa simptomima same hormonalne tranzicije, što može biti zbunjujuće. Ključno je prepoznati znakove kako bi na vrijeme potražila pomoć. Obrati pažnju na:

• Fizičke simptome: Ubrzan rad srca, osjećaj nedostatka zraka, znojenje (često povezano s valunzima), problemi sa spavanjem, napetost u mišićima i neobjašnjiv umor.
• Emocionalne i mentalne simptome: Iznenadni osjećaj nervoze ili panike bez očitog razloga, stalna briga, poteškoće s koncentracijom i pamćenjem (tzv. "moždana magla"), pojačana emocionalna osjetljivost i razdražljivost.

Pexels

Kada tuga postane depresija

Perimenopauza se u medicinskoj literaturi često naziva "prozorom ranjivosti" za razvoj depresije. Rizik od pojave prve depresivne epizode ili povratka stare značajno raste, čak i kod žena koje nikada prije nisu imale problema s mentalnim zdravljem. Simptomi depresije u perimenopauzi nadilaze običnu tugu ili neraspoloženje. Uključuju dugotrajan osjećaj beznađa i praznine, gubitak interesa za aktivnosti koje su te prije veselile, značajne promjene u apetitu ili spavanju, osjećaj krivnje i bezvrijednosti te duboki umor. Važno je znati da ovo stanje nije tvoja krivica niti "normalan dio starenja". Riječ je o medicinskom stanju uzrokovanom biološkim promjenama koje je izlječivo.

Pexels

Strategije za smanjenje stresa i anksioznosti

Iako ne možeš zaustaviti biološke procese, možeš preuzeti kontrolu nad svojim reakcijama i ublažiti neugodne simptome. Postoje dokazane strategije koje ti mogu pomoći da povratiš osjećaj mira i kontrole.

• Prilagodi životni stil: Redovita tjelovježba, čak i brza šetnja od 30 minuta nekoliko puta tjedno, oslobađa endorfine i djeluje kao snažan anksiolitik. Smanji unos kofeina, alkohola i rafiniranih šećera jer oni mogu potaknuti valunge i pogoršati anksioznost. Prioritet neka ti bude kvalitetan san; stvori opuštajuću večernju rutinu i izbjegavaj ekrane barem sat vremena prije spavanja.
• Tehnike opuštanja: Tehnike poput dubokog disanja, meditacije, joge ili mindfulnessa mogu umiriti živčani sustav i smanjiti osjećaj napetosti u trenutku. Brojne besplatne aplikacije i online resursi mogu ti pomoći da započneš.
• Potraži stručnu pomoć: Razgovor s liječnikom prvi je i najvažniji korak. Ginekolog može pomoći s hormonalnim aspektom, dok liječnik opće prakse može preporučiti daljnje korake. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) pokazala se izuzetno učinkovitom u liječenju anksioznosti i depresije. U nekim slučajevima, antidepresivi ili hormonska nadomjesna terapija (HNT) mogu biti najbolje rješenje.

Pexels

Na kraju, najvažnije je da slušaš svoje tijelo i um. Promjene koje doživljavaš su stvarne i zaslužuju pažnju i brigu. Nisi sama u ovome i pomoć je dostupna. Cijeni svoje tijelo zbog svega što čini za tebe – ono te ne izdaje, već te samo podsjeća da je vrijeme da se posvetiš sebi.