Jeste li osjetljivi na kofein? Ovo su simptomi koje ne biste trebali ignorirati

Za milijune ljudi diljem svijeta dan počinje istim ritualom – šalicom tople kave. Kofein je postao gotovo neizostavan dio svakodnevice, bilo da nam pomaže razbuditi se ujutro, prebroditi popodnevni umor ili ostati koncentrirani. Za većinu odraslih osoba unos do 400 miligrama kofeina dnevno, što odgovara otprilike četiri do pet šalica kave, smatra se sigurnim. No jeste li se ikada zapitali kako to da vaš prijatelj bez problema popije espresso nakon večere i zaspi kao beba, dok se vi već nakon prve jutarnje kave osjećate nervozno i nemirno?

Odgovor nije u tome koliko ste navikli na kavu, već dijelom leži u vašim genima. Osjetljivost na kofein nije isto što i rijetka alergija na kofein, koja uključuje imunološki sustav. Riječ je o tome da neki ljudi jednostavno drugačije reagiraju na ovaj popularni stimulans.

Ključ je u jetri i genima

Glavni razlog različite reakcije na kofein krije se u načinu na koji ga tijelo prerađuje, a u tome važnu ulogu ima jetra. Za razgradnju većine unesenog kofeina zadužen je enzim CYP1A2. Varijacije u genu koji stvara ovaj enzim utječu na to hoćemo li biti "brzi" ili "spori" metabolizatori kofeina.

Brzi metabolizatori kofein iz organizma uklanjaju relativno brzo, dok se kod sporih metabolizatora on zadržava znatno dulje. Zbog toga stimulativni učinci mogu trajati dulje i biti izraženiji. Na osjetljivost utječu i varijacije drugog gena, ADORA2A, koji ima ulogu u tome kako mozak reagira na kofein, osobito kada je riječ o tjeskobi i spavanju.

Pexels

Prepoznajte znakove osjetljivosti na kofein

Reakcije na kofein razlikuju se od osobe do osobe, no postoji nekoliko simptoma koji mogu upućivati na to da vam kofein jednostavno ne odgovara najbolje.

Ubrzan rad srca i osjećaj nemira

Jedan od najlakše uočljivih znakova je ubrzan rad srca, lupanje srca ili neugodan osjećaj treperenja u prsima. Kofein je stimulans koji potiče oslobađanje adrenalina, pa kod osjetljivijih osoba čak i manja količina može izazvati jaču reakciju živčanog sustava. Rezultat mogu biti nervoza, nemir ili drhtavica. Ako se nakon šalice kave redovito osjećate kao da ste "na iglama", možda vam tijelo pokušava nešto reći.

Anksioznost i promjene raspoloženja

Kava mnogima popravi raspoloženje i pomogne da se razbude, ali kod osjetljivih osoba učinak može biti potpuno suprotan. Kofein može pojačati osjećaj tjeskobe, napetosti ili nervoze, a neki ljudi mogu primijetiti i veću razdražljivost.

Ako nakon kave postajete nemirni, pretjerano zabrinuti ili jednostavno imate osjećaj da vam "ne sjeda", moguće je da ste osjetljiviji na njezine stimulativne učinke.

Pexels

Probavne smetnje

Kofein potiče rad probavnog sustava, što nekima odgovara, dok drugima može stvoriti poprilično neugodan osjećaj. Kod osjetljivih osoba mogu se pojaviti žgaravica, refluks, nadutost ili bolovi u trbuhu. I sama kava može dodatno iritirati želudac, pa nije uvijek lako utvrditi je li problem isključivo u kofeinu. Ako nakon kave, čaja ili energetskih pića često imate probavne tegobe, vrijedi obratiti pažnju na to postoji li povezanost.

Glavobolje i migrene

Kod kofeina stvari nisu uvijek tako jednostavne. On se nalazi i u nekim lijekovima protiv glavobolje jer može pomoći u njihovom djelovanju, no kod nekih ljudi istovremeno može biti okidač za glavobolju ili migrenu. Problem može nastati i kada naglo smanjite unos kofeina ako ste ga dugo konzumirali u većim količinama. Tada se mogu pojaviti dobro poznate glavobolje zbog odvikavanja.

Pexels

Problemi sa spavanjem

Ovo je možda i najpoznatiji znak, ali ga često zanemarujemo. Kofein djeluje tako da blokira adenozinske receptore u mozgu, odnosno signal koji nam govori da smo umorni. Kod sporijih metabolizatora njegovi učinci mogu potrajati satima, pa ni jutarnja kava nije uvijek potpuno bezazlena za san. Osim težeg uspavljivanja, kofein može utjecati i na kvalitetu sna, češća noćna buđenja te osjećaj umora sljedećeg jutra.

Ako ste se prepoznali u nekim od ovih simptoma, možda je vrijeme da malo bolje obratite pažnju na svoju naviku ispijanja kave. To ne znači da se morate potpuno odreći kofeina. Za početak možete pratiti koliko ga dnevno unosite i kako se osjećate nakon kave, čaja ili drugih napitaka koji ga sadrže.

Želite li smanjiti unos, najbolje je to napraviti postupno kako biste izbjegli neugodne simptome poput glavobolje i umora. Možete prijeći na beskofeinsku kavu, češće birati biljne čajeve ili jednostavno smanjiti broj šalica koje dnevno pijete. Ako su reakcije izražene ili vas brinu, razgovor s liječnikom može pomoći da otkrijete što se krije iza njih. Genetsko testiranje također može pokazati kako vaše tijelo metabolizira kofein, no za većinu ljudi najjednostavniji je pokazatelj ipak ono što im govori vlastito tijelo.

Ne propusti gledati prvi Voyo Original, seriju "IQ 160"! Nova epizoda čeka te svakog petka na Voyo!