Neke od najpoznatijih dijeta za brzo gubljenje kilograma bile su visoproteinske dijete sa niskim udjelom ugljikohidrata. Ove su dijete karakteristične po tome što se najveći broj kalorija unosi iz namirnica bogatim bjelančevinama, kao što su crveno meso, riba, jaja, perad i sirevi, dok se namirnice bogate ugljikohidratima izbjegavaju ili konzumiraju u maloj mjeri.
Iako Američko udruženje za srce i Nacionalno društvo za edukaciju o kolesterolu ne preporučuju provođenje ovih dijeta, one su ipak jedne od najpopularnijih, vjerojatno zbog brzog mršavljenja na samom početku.
Neke od najpoznatijih visokoproteinskih dijeta su: Atkinsova dijeta, South Beach dijeta i Dukanova dijeta.
Kako djeluju?
Cilj većine visokoproteinskih dijeta je izazvati stanje „pozitivne ketoze“ koja za posljedicu ima intenzivno trošenje masti kao izvora energije. Iz ovog razloga se ove dijete nazivaju još i ketogene dijete.
Preciznije, ketogena dijeta je poseban način prehrane koji se temelji na stanju ketoze, u koji organizam stupa nakon određenog vremena prehrane, pretežno bjelančevinama i mastima. Kada tijelo jednom uđe u stanje ketoze, umjesto šećera primarni izvor energije postaju masti.
Do ove pojave dolazi kada organizam kroz određeno razdoblje dobiva vrlo male količine ugljikohidrata. Nakon što započne sa ketogenim načinom prehrane, tijelo prolazi kroz više promjena. Poslije otprilike 48 sati od početka ovog načina prehrane, organizam počinje koristiti ketone kako bi efikasnije koristio energiju skladištenu u masnim stanicama. Drugim riječima, primarni izvor energije za organizam prestaju biti ugljikohidrati (tj. glukoza), dok njihovo mjesto zamjenjuju masti, tj. masne kiseline. Zbog toga, za vrijeme ketoze nije problem jesti hranu s većim udjelima masnoće nego što bi se inače činilo razumnim.
Obzirom da je na ketogenoj dijeti važno unositi vrlo male količine ugljikohidrata, prevladava većinom hrana temeljena na siru, jajima, mesu i ribi. Takva vrsta prehrane, međutim, može imati nepovoljne zdravstvene utjecaje. Mnogi pojedinci koji se drže prehrane pretjerano bogate životinjskim bjelančevinama, često imaju povišen kolesterol, osteoporozu ili povišene trigliceride.
Rizici visokoproteinskih dijeta
Najčešći problemi i komplikacije povezane sa visokoproteinskim dijetama su:
- Zatajenje bubrega
Konzumirajući previše bjelančevina opterećuju se bubrezi, što može pogoršati zdravstveno stanje osoba koje već imaju probleme sa bubrezima.
- Visok kolesterol
Dobro je poznata povezanost visokoproteinske dijete (koja se sastoji od jedenja crvenog mesa i masnijih mliječnih proizvoda) sa visokim kolesterolom.
- Osteoporoza i bubrežni kamenac
Visokoproteinske dijete potiču povećano izlučivanje kalcija kroz urin, (više nego kod osoba sa uravnoteženom prehranom), što kroz duže razdoblje povećava rizik od osteoporoze i bubrežnih kamenaca.
- Karcinom
Visokoproteinske dijete ne uzrokuju karcinom, ali ograničavaju unos voća, povrća, žitarica, a samim tim i vitamina, minerala, enzima, vlakana i antioksidanta, koji su najveći borci protiv raznih oblika karcinoma.
Stručnjaci za prehranu i mršavljenje smatraju da visokoproteinske dijete sadrže puno više rizika nego dobrobiti te da se njihova privlačnost uglavnom sastoji od obećanja brzog mršavljenje te da teorije visokoproteinskih dijeta nisu znanstveno potvrđene.
U većini slučajeva ljudi će radije izabrati brzu dijetu nego definitivnu promjenu navika i životnog stila. Na taj način, nakon gubitka težine mogu se vratiti starim prehrambenim navikama koje su i uzrokovale pretjeranu tjelesnu težinu, što je u suprotnosti sa preporukama o zdravom mršavljenju. Gubitak kilograma bi trebao kao posljedicu imati smanjenje postotka tjelesne masti, a kao cilj smanjenje rizika za bolesti srca, povišeni krvni tlak, dijabetes i karcinom, a ne samo mršavljenje zbog stjecanja bolje linije.
Izvor: Dijeta.co