Depresija i prehrana

Depresija je poremećaj raspoloženja koji izaziva osjećaj tuge, beznađa ili očaja tijekom dužeg vremena, ostavlja traga u psihičkom, fizičkom i socijalnom životu pojedinca. Očituje se malodušnošću, nedostatkom motivacije i samopoštovanja, nesanicom, mentalnom i fizičkom usporenošću. Zapravo, depresija može biti i jedan od prvih znakova nedostatka minerala. Korekcijom eventualnog nedostataka magnezija, selena, cinka utječemo izravno na raspoloženje. Depresija je povezana i sa manjkom željeza.

Prikrivena depresija Prikrivena se depresija očituje promjenama raspoloženja, gubitkom interesa, izbjegavanjem kontakta s ljudima, ravnodušjem, tjeskobom, nesposobnošću adekvatnog reagiranja na stres i problem.Eventualni laboratorijski testovi ostaju u granicama normalnih vrijednosti.U najtežim slučajevima osoba više nije sposobna za svakodnevno normalno funkcioniranje i može biti sklona suicidu.

UZROCI

Uzrok leži u biokemijskoj neravnoteži mozga.Točan mehanizam uzroka nije poznat no često povod mogu biti stresni životni događaj i, hormonske promjene, bolest ili čak neki lijekovi.

Depresija se najčešće povezuje sa prehranom koja je bogata, mesom uzgojenim uporabom antibiotika, alkoholom, kavom, konzervansima, šećerom, kemikalijama i bojama u hrani.

Osobe koje koriste antidepresive trebaju izbjegavati namirnice koje sadrže tiramin: pivo, crveno vino, odstajale sireve, salame, sušenu ribu, avokado,smokve.Preporučeno je jesti žitarice, mahunarke, svježe voće i povrće, krto meso, iznutrice, ribe i školjkaše

Žene su dva puta podložnije depresiji u odnosu na muškarce zbog hormonski uvjetovanih zbivanja kao što su menstruacija, trudnoća, menopauza, dok depresija muškarca češće ostaje nedijagnosticirana i time neliječena.

Ljudski mozak čini svega 2% tjelesne mase i uglavnom se sastoji od masti, a opskrbljuje ga oko 30% cirkulirajuće krvi.Trilijuni živčanih stanica, neurona, je rasprostranjeno u tijelu, no u najvećoj ih koncentraciji ima u mozgu. Neuroni komuniciraju međusobno putem kemijskih supstanci zvanih neurotransmiteri, građenih od aminokiselina.

Različiti neurotransmiteri različitom razinom svoje aktivnosti određuju naše raspoloženje i pamćenje.U slučaju suviška jednog od neurotransmitera osjećati ćete se sretno i zadovoljno dok u slučaju niske razine drugog javlja se osjećaj zamora i nemotiviranosti.

Neurotransmitere možete u određenoj mjeri održati u ravnoteži i time zadržati kontrolu nad raspoloženjem pravilnom, izbalansiranom prehranom.

Utjecaji Depresija, nesanica te žudnja za hranom može se razviti kod niske razine serotonina u mozgu. Depresivni pacijenti skloniji su infekcijama. Najveći upliv na raspoloženje imaju serotonin, dopamin, noradrenalin, endorfini. Naše ih tijelo stvara iz hrane koju unosimo. U stvaranju su neophodne aminokiseline, enzimi, vitamini, minerali, masne kiseline i ugljikohidrati te ukoliko ih nema, tijelo nije u stanju proizvesti neurotransmitere. Rezultat može biti depresija i drugi psihički simptomi. Granični nedostatak nutrienata stvara predispoziciju pojedinca ka depresiji. Podaci ukazuju na povezanost nedostatka vitamina npr. B5 i zamora, omega-3-masnih kiselina i promjena raspoloženja. Postoje dokazi o neosjetljivosti na inzulin i intoleranciji glukoze u ljudi koji boluju od teške depresije.