Artemidin hram u Efezu još jedno je veličanstveno zdanje koje se ubraja u „Sedam svjetskih čuda starog ili antičkog svijeta“. Nažalost, danas je od hrama ostalo vrlo malo, no obrisi njegovih temelja, preostali kameni stupovi, njegovi opisi još iz antičkih vremena, pa tako i istraživanja koja su provedena na lokalitetu govore o njegovoj grandioznosti i impozantnosti s kojom se rijetko koji hram u ondašnje doba mogao mjeriti.
Tome u prilog ide i opis Artemidinog hrama koji je napisao sam Antipatros iz Sidona, autor popisa „Sedam svjetskih čuda“. Evo kako ga je opisao (u slobodnom prijevodu s engleskog):
„Vidio sam zidove uzvišenog Babilona, na kojima prolazi cesta za kočije, i kip Zeusa u Olimpiji, i viseće vrtove, i Kolosa s Rodosa, i velike radove na visokim piramidama, i ogromnu grobnicu Mauzola; ali kada sam vidio Artemidinu kuću, koja je sezala do oblaka, sva ostala čuda izgubila su sjaj, i rekao sam: „Lo, osim s Olimpa, sunce nikada nije izgledalo tako veliko.“ (Izvor: Wikipedija)
Prvi hramovi
Artemidin hram koji je vidio Antipatros, bilo je svakako najveličanstvenije zdanje tog hrama, ali ne i prvo. Prvi hram azijskoj božici plodnosti Artemidi izgrađen je još u mlađe brončano doba, oko 800. godine prije Krista. Naime, Artemida koja se štovala u ovom hramu, nije grčka božica Artemida, koja je bila božica lova.
Azijska Artemida najčešće je bila prikazivana u obliku kipa, s mnogo para grudiju, te jajima koja su se vidjela na njoj.
Najranije zdanje hrama vjerojatno je sadržavalo sveti kamen, moguće meteorit, koji je „pao s Jupitera“.
Otprilike 600 godina prije Krista, grad Efez je postao jedna od najvažnijih luka i trgovačko središte za taj dio Mediterana, te je u to vrijeme sagrađen novi veći hram od kamena s visokim kolumnim stupovima. No, hram nije dugo opstao, navodno ga je već 550. godine prije Krista uništio Lidijski kralj Krez, koji je osvojio Efez. No, arheološka istraživanja pokazala su da su se istodobno na tom području dogodile velike poplave koje su mogle biti uzrok rušenja hrama, s obzirom na to da je bio sagrađen na močvarnom području.
No, kralj Krez je nakon osvajanja Efeza ponovno sagradio hram, veći nego što je ikada bio. Bio je oko 100 metara dugačak i oko 50 metara širok, a drveni krov držalo je stotinjak kamenih stupova. Navodno je bio četiri puta veći nego prijašnji hramovi. Na podnožju kamenih stupova bili su isklesani različiti reljefi. Jedan je stup sačuvan i danas, te se nalazi u britanskom povijesnom muzeju.
Rođenje Aleksandra Velikog
Novi hram stajao je sve do 356. godine prije Krista, kada je drveni krov zapalio Herostratus, mladi Efežanin koji je po nečemu želio ostati zapamćen u povijesti. Iako je poslije mučki ubijen, svakako je uspio u naumu.
No, ono što je isto tako vrlo zanimljivo, kako legenda kaže, jest da se te noći kada je izgorio Artemidin hram, rodio Aleksandar Veliki. Navodno je božica Artemida bila toliko preokupirana rođenjem Aleksandra, da nije bila u mogućnosti spasiti vlastiti hram.
S obzirom na to da je Efez bio bogata luka, vrlo brzo nakon požara počela je izgradnja najveličanstvenijega Artemidinog hrama, a kao arhitekt bio je angažiran Skopas iz Parosa, također jedan od graditelja Mauzoleja iz Halikarnasa. Hram je bio sagrađen na istoj lokaciji, koje je bio močvarno, pa kako bi ustabilili tlo, uspotrebljavali su ugljen, a navodno je na to išao sloj ovčjih koža prekrivenih vunom. Jedan od razloga zbog čega su hram uvijek gradili na istom mjestu jesu potresi, koji su u to doba bili vrlo česti. Pretpostavljali su da će meko močvarno tlo ublažiti posljedice potresa.
Veličanstveno mramorno zdanje
Navodno je i to bio prvi hram koji je kompletno bio obložen mramorom i bio je još veći od prethodnog. Bio je dug 130 metara, te širok 70 metara. Imao je 127 kolumnih stupova, visokih 18 metara, koji su držali masivan krov. Samo radi usporedbe, Partenon na Akropoli je otprilike duplo manji od ovog hrama. Navodno su stupovi u donjem dijelu ponovno bili ukrašeni raznim reljefima, a hram je bio ukrašen i brončanim kipovima Amazonki koje su prema vjerovanju osnovale grad. Neki izvori navode da je izgradnja hrama trajala 120 godina, no neki stručnjaci smatraju da je trajala upola manje. Ono što je sigurno jest da je 333. godine prije Krista, kada je Aleksandar Veliki došao u Efez, izgradnja još uvijek trajala. Neki izvori navode da je financijski potpomagao izgradnju hrama, dok drugi izvori navode da su Efežani odbili njegovu financijsku pomoć.
Uspon i propast
U izgradnji hrama su se upotrebljavale zemljane rampe, a najveći problem predstavljala je najveća greda iznad ulaza, koju nikako nisu mogli postaviti u vodoravnom položaju. No, navodno se za to preko noći pobrinula sama božica Artemida i ujutro kada su se svi probudili, greda je bila na mjestu. Grad je tijekom stoljeća i dalje prosperirao, ne samo kao luka i trgovačko središte, nego su u njega dolazili i mnogi hodočasnici, pa je „cvao“ i vjerski turizam. Obrtnici i trgovci suvenira navodno su odlično zarađivali na prodaji vjernih simbola.
Efez je i 57. godine poslije Krista posjetio prorok sveti Pavao, te i propovijedao kršćanstvo. Navodno je bio loš za posao trgovaca, pa je nakon manje bune morao sa svojim pratiteljima napustiti grad, odakle je krenuo prema Makedoniji.
Artemidin hram bio je ponovno srušen 268. godine prodorom Gota, zatim obnovljen, te u konačnici zatvoren 391. godine, nakon što je četiri godine ranije kršćanstvo postalo službena religija u Rimskom Carstvu.
Hram je do kraja bio razoren 401. godine od strane kršćanskih bandi, a mramor i kamen iskorišten za izgradnju drugih zgrada.
Više nikad nije obnovljen.
Efez je, također tijekom stoljeća, postajao sve manje važan kao luka i kao trgovačko središte. Rijeka Kaistros svojim je nanosom zatrpala luku, pa se ostatci Efeza, pa tako i hrama, nalaze nekoliko kilometara u unutrašnjosti.
Danas se ostatci grada Efeza, uključujući mjesto gdje se nalazio Artemidin hram, nalaze pod zaštitom UNESCO-a.
Izvori teksta i fotografija: http://www.unmuseum.org
www.wikipedia.org
https://hr.wikipedia.org
http://www.wikiwand.com