Gljive su posebna grupa biljaka koje uspijevaju u gotovo svim klimatskim područjima. Računa se da postoji oko 50.000 različitih vrsta gljiva, a od toga samo oko 200 njih smatra se jestivim gljivama. Zajedničko svojstvo im je da nemaju biljnog zelenila (klorofil), te zbog toga same ne mogu stvarati sebi potrebnu energiju za život (fotosinteza), kao zelene biljke. To je i razlog zašto se gljive često udružuju u različite životne zajednice s biljkama, životinjama ili čovjekom.
Iako ih mnogi ne vole zbog teksture i jakog mirisa, gljive su prave vitaminske bombe koje bismo na svom meniju trebali imati što češće. S obzirom da je ova jesen poprilično topla, ovogodišnja sezona gljiva traje duže no obično. Vrganji, bukovače, lisičarke, crne trube ili obični šampinjoni – koje god odabereš, nećeš pogriješiti. Gljive su riznice zdravlja i minerala, vrijedan izvor nutrijenata potrebnih za normalno funkcioniranje našeg organizma.
Gljive su jedine namirnice biljnog podrijetla koje u svom sastavu sadrže vitamin D te se stoga često preporučuju kod sprječavanje rahitisa, osteomalacije, i drugih metaboličkih bolesti kostiju. Dokazano je da pojedine gljive sadrže antibiotike, ali i imunostimulanse, tvari djelotvorne protiv tumora i protiv virusa, tvari koje snižavaju kolesterol, reguliraju tlak, poboljšavaju krvotok, uravnotežuju razinu šećera u krvi, reguliraju probavu, poboljšavaju rad dišnih organa, djeluju antireumatski i antialergijski, stimuliraju ili smiruju centralni nervni sistem, poboljšavaju seksualne funkcije, jačaju fizičku snagu i izdržljivost, usporavaju starenje i sl.
Uz sve to, neke gljive djeluju i poput probiotika, dakle pomažu organizmu u obrani od štetnih tvari i organizama, odnosno jačaju imunološki sustav čovjeka. Posebno je zanimljivo da zbog svojih imunostimulacijskih i antiviralnih sastojaka gljive mogu biti od velike koristi i protiv svih virusnih oboljenja, bilo da se radi o prevenciji od infekcija, ili njihovom kočenju i svladavanju pri čemu sprečavaju umnožavanje virusa i razvoj virusnih infekcija.
Gotovo sve gljive optimalno djeluju na regulaciju šećera u krvi, pa se stoga vrlo često preporučuju kod već nastale šećerne bolesti ili kod uspostavljanja pravilnog načina prehrane i života. Hipoglikemijsko djelovanje sastojaka gljiva objašnjava se time što pojedini sastojci potiču lučenje inzulina, dok drugi smanjuju razinu glukoze bez povećavanja lučenja inzulina. Osim pojedinih kemijskih spojeva koji imaju navedeno djelovanje, gljive sadrže i dijetalna vlakna koja se također pozitivno odražavaju na regulaciju šećera u krvi.
Zbog svih ovih razloga, ali i zbog njihova neodoljivog okusa, uključi razne vrste gljiva u svoju prehranu čim prije. Donosimo ti tri jednostavna, a vrlo ukusna recepta koja će razoružati čak i one koji nisu ludi za mirisom i okusom gljiva.
Piletina u umaku od gljiva
Priprema:
Filete piletine uvaljaj u brašno, potom u 2 jaja pa u krušne mrvice, te ih pohaj u maslinovom ulju. Kada su fileti gotovi stavi ih na kuhinjske salvete, da se ulje iscijedi. Na ulju pirjaj usitnjeni luk, dok ne požuti, dodaj gljive te pirjaj 2-3 minute dok gljive ne omekšaju. Potom posoli, popapri te dodaj vrhnje za kuhanje. Pusti da vrhnje malo prokuha, dodaj peršin i bosiljak. Posluži toplo.
Sastojci:
- 2 filea pileća (bijelo meso bez kosti)
- 400 g šampinjona
- 1 komad luka crvenog
- 2 dl vrhnja za kuhanje
- 2 koma jaja
- krušne mrvice
- pšenično brašno
- sol
- svježe mljeveni papar
- 2 lista peršina
- 1 list bosiljka
Samoborska juha od gljiva
Priprema:
Na tavi preprži slaninu narezanu na stine komadiće. Na ulju dinstaj luk, a pred kraj dodaj sitno narezan češnjak. Dodaj vrganje, bukovače i šampinjone, malo ih prodinstaj pa ih zalij pilećim temeljcem. Dodaj redom začine. Sve dobro promiješaj i kuhaj 15-ak minuta Dodaj vrhnje za kuhanje, pa kuhaj na laganoj vatri još 10 minuta i pri posluživanju juhu posipaj preprženom slaninom.
Sastojci:
- 1 luk crveni
- 5 žlica ulja suncokretovog
- 2 režnja češnjaka
- 100 g vrganja
- 100 g bukovača
- 100 g šampinjona
- 0.50 dl pilećeg temeljca
- 200 g vrhnja za kuhanje
- Peršin
- Sol
- Papar
- Majčina dušica
Rižoto s vrganjima i bučom
Priprema:
Rižu operi i dobro ocijedi. Luk očisti, a onda nareži na sitno te stavi pržiti na maslacu i maslinovom ulju. Zatim dodaj buću rezanu na kockice pa rižu. Sve zajedno prži, a zatim podlij vodom ili jušnim temeljcem, začini i pusti da se lagano pirja. Vrganje očisti, nareži na kockice, na ostatku masnoće preprži i kad je riža već skoro gotova dodaj prepržene gljive u rižu. Sjedini u jednoličnu masu te na kraju dodaj malo maslaca.
Sastojci:
- 350 g riže arborio
- 300 g vrganja
- 500 g buče
- 1 luk crveni
- sol
- svježe mljeveni papar
- 50 g maslaca slanog
- 0.05 l ulja maslinovog
- Peršin