No kako vrijeme odmiče to je skladište sve zakrčenije i čini nam se kao da više ništa ne možemo upamtiti, kao da smo to silno vrijeme provedeno uz knjigu potrošili uzalud. I sad tako frustrirani i opterećeni trebamo izaći na ispit, pokazati znanje ili jednostavno „odraditi“ još jedan dan. Hmmm...Teško.
Kao što ne postoji idealan recept za „zagrijati stolicu“ i učiti, tako ne postoji niti idealan recept za razbistriti glavu nakon učenja. Odnosno, da se ispravimo: recepti postoje, a svatko će sam morati naći onaj koji njemu najviše odgovara. Ne učimo svi jednako, a najmanje učimo redovito.
Ruku na srce, većina nas uči kampanjski. Kad zagusti. I onda čekamo da ukućani zaspu, skuhamo lonac najcrnje kave i krećemo. I iako će se mnogi zaklinjati da taj recept uistinu pali, sigurni smo da i sami znaju da baš i nije tako. Mozak i cijeli naš organizam, naime, najbolje „rade“ kada su odmorni, kada smo im pružili priliku da se nekoliko sati oporave, obnove i napune energijom koja će ih idući dan pokretati. Iz ovako izmučenog organizma uspjet ćete izvući informacije koje ste noć prije utrpali u pamćenje, odradit ćete taj ispit više-manje uspješno, no već ćete sljedeći dan pola toga zaboraviti kao da se nije „primilo“. Iskreno, i nije. Uskratili ste si san. A svi znamo da spavanje pomaže učenju, smanjuje stres i povećava produktivnost. Pa kako onda da se „primi“? Kako razbistriti glavu?
- Prvo i osnovno, ne ostavljajte sve za zadnji tren. Ne samo da ćete si uskratiti nužan odmor već ćete se morati boriti i s određenom razinom panike (jer kasnite) i straha od neuspjeha. To definitivno nije dobra kombinacija za učinkovitu mentalnu aktivnost i zahtjevan proces pamćenje.
2.Pokušajte si stvoriti opuštajuće rituale prije i poslije učenja ili sustav nagrađivanja za te male pobjede. San ili guštanje pod dekicom uz kakav dobar film su vaši prijatelji. Masaža ili vježbanje također. Obećajte si da ćete nakon učenja otići u šoping, nešto dobro pojesti... počastiti se.
3.Šetnja u prirodi i na svježem zraku pomaže da razbistrimo misli i napunimo se energijom, da lakše zaspimo, jasnije razmišljamo, smanjimo osjećaj anksioznosti i napetosti i ... ta-daaa... bolje učimo i pamtimo. A ne košta ništa. Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, William Wordsworth i Aristotel su bili, povijest kaže, opsesivni šetači. Čista fizička aktivnost i određeni ritam koraka pomogli su im da dođu do genijalnih ideja. Ako ste više tip za nešto aktivnije šetnje – krenite put obližnje planine.
4.Šetnja gradom. Ne nužno svojim. Pronađite neotkrivene mirne kutke, podignite pogled prema krovovima i prozorima, upijte povijest i skrivene priče koje vas čekaju na svakom koraku. Sjednite na klupu i dajte mislima da odlutaju. Sami ili u društvu, posve je svejedno.
5.Sport. Bilo da ste pobornik grupnog vježbanja ili više volite timske sportove, već znate da nešto zahtjevnije fizičke aktivnosti mogu biti odličan ispušni ventil i rješavač stresa. Tu se, naravno, ubraja i skijanje.
6.Druženje – koliko god da je u trenutačnoj situaciji teško – i dalje je jedan od dobrih načina da odmorite mozak. Ne, pritom ne mislimo na lude izlaske i slično. Svatko od nas ima bar jednu osobu u životu uz koju se super opuštamo, koja je pozitivna i puna podrške. Nazovite ju, prošećite s njom, pričajte o posve nevažnim stvarima i smijte se!
7.Kava. O, da! Umjesto da se cijelu noć družite s loncem kave, počastite se pravom, mirisnom, svježe skuhanom kavom. Istina je, lonac će vam pružiti osjećaj budnosti i pomoći da preživite noć bez ili s jako malo sna. Ali što poslije? Umjerenost je ključ. Jedna šalica okrepljujuće tople kave u opuštenoj atmosferi učinit će mnogo više za vaš um od cijelog lonca. Opojni miris svježe mljevene kave koji se počne širiti iz kuhinje trenutačno će vas oraspoložiti. Zavalite se u omiljenu fotelju, pustite neku laganu glazbu (na internetu ćete pronaći niz kompilacija tipa Relaxing Coffee Jazz) i pustite da ovaj čarobni napitak opusti doslovno svaku stanicu u vašem tijelu. I bit ćete orni za pobjede!
