Društveni fenomen menstrualnog siromaštva još uvijek je nešto o čemu se tek povremeno i sramežljivo govori i piše, a riječ je o izuzetno važnoj temi koja izravno utječe na kvalitetu života velikog broja žena. Tijekom povijesti problem menstrualnog siromaštva redovito je bio nevidljiv, neprepoznat, pometen pod tepih, a žene koje su njime bile izravno pogođene, prepuštene same sebi da se izbore i snađu kako god znaju i umiju.
Tek se posljednjih godina o tome progovara kao društvenom problemu u koji se trebaju uključiti zdravstveni i obrazovni sustav, radni kolektivi i šira zajednica, drugim riječima, svi koji mogu pridonijeti rješavanju ovog i dalje vrlo raširenog problema.
Edukacija i uklanjanje stigme s teme o ženskom zdravlju i higijeni
O menstrualnom siromaštvu i svemu što ono podrazumijeva razgovarali smo s uglednim liječnikom, doc.dr.sc. Danijelom Bursaćom, specijalistom ginekologije i opstetricije te subspecijalistom humane reprodukcije, koji kaže kako smo u proteklim desetljećima svjedočili otvaranju društva prema mnogim temama koje su u povijesti bile tabu, pa tako i postupnom otvaranju razgovora o menstruaciji i menstrualnom zdravlju žena.
Jedan od većih problema je i menstrualno siromaštvo, koje je do sada bilo nevidljivo, a pogađa djevojčice i žene svih životnih dobi. Doktor ističe čega javnost još uvijek nije svjesna.
„Javna svijest o ovim temama sve više raste potaknuta brojnim inicijativama i kampanjama diljem svijeta. Žene, uz podršku muškaraca i ostalih članova društva, sve otvorenije govore o ovim temama, što rezultira smanjenjem stigme i srama koji su ih tradicionalno okruživali. Dostupnost informacija i edukacije uvelike su promijenili stavove društva. Upravo je edukacija ključni faktor u ovom procesu. Informiranje mladih ljudi u školama o menstrualnom zdravlju, fiziologiji i higijenskim navikama pomaže u razbijanju mitova i tabua te stvara zdravije i inkluzivnije društvo. Osim navedenog, vrlo važno je osigurati i pristup zdravstvenim uslugama i higijenskim proizvodima, posebno onima koji se nalaze u ranjivim ili marginaliziranim skupinama društva“, objašnjava naš sugovornik.
Zašto se sramimo prirodnih fizioloških procesa?
Pa ipak, ističe doc.dr.sc. Bursać, pred nama je još uvijek dugačak put jer je problem menstrualnog siromaštva globalni problem s kojim se suočavaju i nove generacije mladih žena u svim slojevima društva.
„Predstoji nam još puno posla. Potrebno je kontinuirano raditi na osvještavanju i uklanjanju predrasuda koje obavijaju menstruaciju kao fiziološku pojavu, te na pružanju podrške ženama diljem svijeta kako bi se osiguralo da se osjećaju ugodno i sigurno u razgovoru o svojim menstrualnim iskustvima i zdravlju“, naglašava.
Za početak, recimo da je i dalje itekako prisutan tabu kada se priča o samoj menstruaciji i ženskom zdravlju općenito. U tom pogledu, ističe doc.dr.sc. Bursać, najveći tabu vezan za menstruaciju može biti osjećaj srama ili nelagode povezan s otvorenim razgovorom o ovom prirodnom fiziološkom procesu. „To može rezultirati stigmatizacijom i osjećajem srama kod djevojčica i žena, što ih može spriječiti u edukaciji te traženju potrebnih informacija ili podrške. Također, u nekim kulturama i zajednicama još uvijek postoji stigma oko menstruacije koja može rezultirati diskriminacijom ili ograničenim pristupom obrazovanju i zdravstvenoj skrbi“, upozorava.
Tu je, naravno, menstrualno siromaštvo kao jedan od većih problema o kojem se nedovoljno govorilo, a pogađalo je mnoge djevojčice i žene svih životnih dobi. Što ustvari problem menstrualnog siromaštva sve podrazumijeva? „Javna svijest o menstrualnom siromaštvu još uvijek nije dovoljno razvijena, a mnogi nisu svjesni koliko ovaj problem utječe na kvalitetu života žena diljem svijeta. Menstrualno siromaštvo odnosi se na nedostatak pristupa higijenskim proizvodima, sanitarnim uvjetima i zdravstvenoj skrbi povezanoj s menstruacijom zbog financijskih ograničenja ili društvene marginalizacije“, naglašava liječnik.
„Važno je podići svijest cjelokupnog društva o menstrualnom siromaštvu“
„Žene i djevojčice koje se suočavaju s menstrualnim siromaštvom često se bore s nedostatkom novca potrebnim za kupnju higijenskih proizvoda, tampona ili uložaka, što može dovesti do korištenja neadekvatnih ili štetnih materijala, poput stare odjeće ili tkanina. Osim toga, nedostatak pristupa čistim i sigurnim sanitarnim prostorima za mijenjanje proizvoda ili odlaganje otpada može dodatno otežati njihovo iskustvo i poimanje menstruacije“, dodaje doc.dr.sc. Bursać.
„Važno je podići svijest cjelokupnog društva o menstrualnom siromaštvu kako bi se osiguralo da žene i djevojčice imaju pristup potrebnim resursima i podršci za održavanje svog menstrualnog zdravlja. Sve navedeno možemo postići pružanjem subvencioniranih ili besplatnih higijenskih proizvoda, poboljšanjem sanitarnih uvjeta u školama, na radnim mjestima i zajednicama te osiguravanjem obrazovanja o menstrualnom zdravlju koje je dostupno svima“, kaže.
Foto: doc.dr.sc. Danijel Bursać
Što bismo trebali učiniti kako se žene više ne bi osjećale loše zbog prirodnih procesa? „Da bi se osiguralo da se žene više ne osjećaju loše zbog prirodnih procesa u svom tijelu, postoje različiti pristupi koji se mogu primijeniti. Opet ću se pozvati na ono ključno, a to je edukacija. Pružanje sveobuhvatne edukacije o menstrualnom zdravlju u školama i zajednicama pomaže razbiti mitove i predrasude te osigurati bolju svijest o menstrualnom ciklusu i fiziologiji. Destigmatizacija igra važnu ulogu“, objašnjava doc.dr.sc. Bursać.
„Također, potrebno je aktivno raditi na smanjenju stigme i srama povezanih s menstruacijom putem javnih kampanja, medijskih inicijativa i otvorenih razgovora o ovoj temi. Pristup resursima je također bitan. Osiguravanje pristupačnih i dostupnih higijenskih proizvoda, sanitarnih uvjeta i zdravstvene skrbi povezane s menstruacijom za sve žene, bez obzira na njihov socioekonomski status. Podrška i solidarnost stvaraju važno okruženje. Žene trebaju osjećati podršku i razumijevanje te se poticati na međusobnu podršku i solidarnost. Empowerment žena je ključan. Osnaživanje žena da preuzmu kontrolu nad svojim tijelom i zdravljem te se osjećaju samopouzdano i ponosno u vezi s prirodnim procesima koje prolaze. Kombinacija ovih mjera može pomoći u stvaranju društva u kojem se menstruacija više ne doživljava kao tabu-tema ili izvor srama, već kao normalan i prirodan dio života svake žene“, pojašnjava.
Primjer kompanije koja je prepoznala važnost problema menstrualnog siromaštva i preuzela aktivnu ulogu je dm koji je od 1. veljače 2024. trajno snizio proizvode za žensku higijenu dm marke Jessa. Svi proizvodi dm marke Jessa dostupni su u prodavaonicama dm-a kao i u dm online shopu po novim, nižim cijenama. Naime, cijene svih uložaka, tampona i menstrualnih gaćica dm marke Jessa dm je trajno snizio za najmanje 13 posto, odnosno za stopu PDV-a, kako bi osnovne higijenske potrepštine svim ženama bile još pristupačnije.
Briga o ženskom zdravlju treba početi što ranije
Borba protiv menstrualnog siromaštva treba biti sveobuhvatna i zahtijeva širi društveni angažman, stoga je dm u tu svrhu još prošle godine usmjerio svoje aktivnosti na podizanje svijesti o ženskom zdravlju. U sklopu natječaja {ZAJEDNO} za bolje sutra dm je podržao realizaciju devet društveno odgovornih projekata usmjerenih na dobrobit i zdravlje žena, snimljena je i serija podcasta na temu ženskog zdravlja, a održana je i prva dm ženska konferencija kojom je osiguran dodatan prostor za raspravu i edukaciju o ženskom zdravlju.
Ovakve inicijative su neophodne jer osiguravaju mnogim ženama dostupnost proizvoda za menstrualnu higijenu, ali i usporedno s tim podižu svijest o drugim važnim pitanjima, kao što su pravilna menstrualna higijena, žensko zdravlje, a samim time otvaraju te važne teme te sudjeluju u edukaciji i uklanjanju stigmi povezanih s menstruacijom i menstrualnim siromaštvom.
dm će već od veljače sniziti cijene proizvoda za žensku higijenu, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini.
Širi dio problema koji se odnosi na menstrualno siromaštvo odnosi se i na nedovoljnu brigu o ženskom zdravlju, a koji svoje korijene vuku iz iste problematike, a to je stigmatizacija, sram i te nedostatak edukacije o tome kada bi briga o ženskom i spolnom zdravlju trebala početi i zašto su bitni redoviti odlasci ginekologu. Naš sugovornik, doc.dr.sc. Danijel Bursać ističe kako je izuzetno važno da mlade djevojke razviju naviku redovitih posjeta ginekologu od adolescencije.
Kada bi mlade djevojke trebale izabrati ginekologa?
„Preporučuje se da djevojke prvi posjet ginekologu obave između 13. i 15. godine života ili čim započnu seksualne aktivnosti, ovisno o individualnim potrebama i životnim okolnostima. Redoviti posjeti ginekologu omogućuju mladim ženama da razviju povjerenje u medicinsko osoblje, dobivanje potrebnih informacija o svom reproduktivnom zdravlju, prevenciji bolesti, kontracepciji i drugim aspektima spolnog zdravlja žena“, ističe.
„Također, ginekolog može pružiti podršku i dati savjete o menstruaciji, tjelesnim promjenama, spolnom obrazovanju i drugim pitanjima važnima za zdrav razvoj mlade žene. Redovitim posjetama ginekologu mlade djevojke imaju priliku naučiti kako brinuti o svom reproduktivnom zdravlju pa tako osnažene i donositi informirane odluke o svom tijelu i zdravlju“, savjetuje doc.dr.sc. Bursać.
Važnost pravilne menstrualne higijene
U kontekstu ženskog zdravlja potrebno je voditi računa o menstrualnoj higijeni jer je ona izuzetno važna za zdravlje i dobrobit žena. Zamolili smo liječnika za nekoliko smjernica u tom području. „Najvažnije ili, bolje rečeno, ključno je korištenje pravilnih higijenskih proizvoda. Odaberite higijenske proizvode koji su vam udobni i prikladni vašim potrebama, bilo da su to tamponi, ulošci, menstrualne čaše ili drugi proizvodi. Redovita zamjena higijenskih proizvoda također je važna. Redovito mijenjajte tampon, uložak ili menstrualnu čašicu, svakih nekoliko sati kako biste spriječili iritacije i infekcije“, naglašava doc.dr.sc. Bursać.
„Održavanje higijene tijekom menstruacije je ključno. Redovito perite genitalno područje vodom i blagim sapunom, izbjegavajte upotrebu parfimiranih ili iritantnih proizvoda te nosite čistu i udobnu odjeću. Pravilno odlaganje otpada je važno. Otpad higijenskih proizvoda pravilno odlažite u smeće ili kantu za smeće kako biste spriječili zagađenje okoliša i širenje infekcija. Briga o tijelu i zdravlju općenito je vrlo važna. Razvijte naviku redovitih posjeta ginekologu radi preventivnih pregleda, pratite svoje menstrualne cikluse kako biste bili svjesni promjena ili nepravilnosti koje bi mogle ukazivati na neke ozbiljne zdravstvene probleme. Briga o menstrualnoj higijeni važna je komponenta opće brige o zdravlju žena i važno je da se žene osjećaju udobno i sigurno u skrbi o svom tijelu tijekom menstruacije“, zaključuje.
Sadržaj je nastao u suradnji RTL native kreativnog tima i dm-a!