Plavo srce je puklo, a s njim i srca brojnih Zagrepčana. Vijest da se legendarna robna kuća NAMA u Ilici definitivno zatvara označila je kraj jedne duge i bogate ere u povijesti glavnoga grada. Nakon više od 140 godina neprekinutog rada, mjesto koje je za generacije bilo više od trgovine, svojevrsni dnevni boravak grada i nezaobilazna točka na karti svakodnevice, spušta svoja vrata. Velika rasprodaja koja traje do 13. veljače 2026. godine nije samo prilika za povoljniju kupnju, već i posljednji pozdrav s institucijom koja je živjela u pet država.

Od bečkih trgovaca do narodnog ponosa

Priča o NAMI započinje davne 1879. godine, u jeku razvoja Zagreba iz provincijskog gradića u modernu europsku metropolu. Tada su u grad stigli bečki trgovci Carl Kastner i Herman Öhler, prepoznavši potencijal rastućeg tržišta. Svoju prvu trgovinu otvorili su 1881. godine, a nakon nekoliko selidbi, konačno su se 1889. skrasili na ikoničnoj lokaciji u Ilici 4, u zgradi nekadašnjeg hotela "K caru austrijanskom". Njihov pristup poslovanju bio je revolucionaran za ono doba. Uveli su filozofiju sažetu u knjižici "Kućni red", čija je glavna zapovijed postala globalni trgovački postulat: "Njegovo veličanstvo kupac uvijek je u pravu!". Dopustili su razgledavanje bez obveze kupnje, jasno istaknuli cijene na artiklima i uputili prodavače da budu nenametljivi, ali uvijek na usluzi. Bio je to dašak bečkog šarma i profesionalnosti koji je Zagreb odmah prigrlio.

Nakon Drugog svjetskog rata trgovina je 1945. nacionalizirana. Šestog prosinca te godine, na temeljima "Kastnera i Öhlera", otvoren je NArodni MAgazin, skraćeno NAMA. U godinama koje su uslijedile, NAMA je doživjela svoje zlatno doba. Postala je najveći trgovački lanac u državi s više od dvadeset poslovnica diljem zemlje, zapošljavajući preko tri tisuće ljudi i držeći petinu ukupnog prometa u Hrvatskoj. U vrijeme kada roba nije bila lako dostupna, NAMA je bila mjesto gdje se moglo pronaći sve, "od igle do lokomotive", i postala je omiljeno odredište za kupnju, ali i društveni fenomen.

Sandra Šimunović/Pixsell

Dugotrajni stečaj i prodaja koja je zapečatila sudbinu

Ratne godine i tranzicija devedesetih, uz dolazak strane konkurencije, zadale su težak udarac nekadašnjem divu. NAMA 23. lipnja 2000. godine ulazi u stečajni postupak koji će postati jedan od najdužih i najkompleksnijih u hrvatskoj povijesti. Unatoč stečaju koji je trajao više od 25 godina, robna kuća u Ilici cijelo je vrijeme poslovala, ali krajem prošle godine zgrada u Ilici prodana je za 17,25 milijuna eura. Time je došlo novo vrijeme za povijesnu zgradu na početku Ilice. No s obzirom na to da je zgrada djelo arhitekata Ignjata Fischera i Alfreda Kellera, zaštićeno kulturno dobro, njezina trgovačka namjena mora se zadržati najmanje do 2028. godine, no nagađa se da bi nakon toga u nju mogli useliti veliki svjetski brendovi ili da bi se dijelovi mogli prenamijeniti u hotel ili urede. U međuvremenu, NAMA na Kvaternikovom trgu nastavlja s radom, no i nju čeka prodaja jer sredstva od Ilice nisu dovoljna za pokrivanje svih potraživanja.

Josip Bistrović/HISTORY JB AGENCIJA/Pixsell

Robna kuća NAMA poslala je posljednju poruku svojim kupcima: "Neke priče traju desetljećima. I ostaju u sjećanjima, kroz male rituale, poznate izloge i putove kojima smo prolazili gotovo bez razmišljanja. Ova se priča polako privodi kraju, ali želimo je završiti onako kako je i živjela, s vama. Hvala vam na povjerenju, vjernosti i svim zajedničkim godinama. Povodom zatvaranja robne kuće Ilica, ostvarite -30% na rasprodaji."

Dok se posljednji artikli prodaju s popustom od 30 posto, Zagrepčani se opraštaju od mjesta koje je bilo satkano u tkivo grada. NAMA nije bila samo robna kuća, već pozornica života, mjesto prvih kupovina, susreta i uspomena. Njezin odlazak ostavlja veliku prazninu u srcima mnogih Zagrepčana.