Još se dvoumite oko izbora vjenčanog prstenja? Umorili ste se od obilaska zlatarnica tražeći nakit koji treba biti trajni simbol vašeg bračnog zavjeta? Želite dijamante ili zlato? Ali koje zlato? Bijelo, koje se najviše prodaje, ili ipak kombinaciju bijelog i žutog? Možda crveno, pink gold, hit sa zapada koji polako osvaja i hrvatske kupce? A kakve su cijene? U potrazi za svim ovim odgovorima zasigurno će vam pomoći korisni savjeti koje je u razgovoru za portal Žena.hr iznio Željko Križek, direktor marketinga i veleprodaje u „Zlatarni Križek“.
Trendovi
Za vjenčano prstenje možete izabrati ono drago kamenje koje vam se najviše sviđa. Mnogi se najradije odluče za dijamant zbog njegove trajnosti i ljepote. Ako su vam pak trendovi važniji od osobnog stila, od našeg sugovornika doznajte što je moderno kada je nakit u pitanju.
„Glagoljica ugravirana na prstenju sada je već trend u odlasku, iako je bila vrlo tražena kod kupaca. I dalje se dobro prodaje takvo prstenje, glagoljica u nakitu djeluje i tradicionalno i moderno kao hrvatski simbol. Kao trend neće potpuno nestati, samo nije više tako popularna kao prije koju godinu. Svaki se prsten može individualno dizajnirati, a isto vrijedi i za glagoljicu. Može se naći u različitim formatima, znači mogu biti različita širina prstena i različita širina slova, i može se bilo što od toga kombinirati. Kupci mogu tražiti da su slova izbočena ili da su udubljena, brojne su opcije koje se mogu tražiti, treba samo doći tjedan ili dva tjedna prije u zlatarnu i naručiti kako bi se prstenje moglo na vrijeme i probati“, ističe Željko Križek.
Zlato, zlato!
Apsolutno trend svih trendova u Hrvatskoj je vjenčano prstenje od bijelog zlata, koje, prema riječima Ž.Križeka, kupci traže u 60 posto slučajeva.
„Aktualan je i trend crvenog zlata, pojave se nove kolekcije u inozemstvu. Vani se crvenom zlatu pridaje veća pažnja nego u Hrvatskoj, u kojoj se prvi put nakon deset godina pokazuju značajniji odjeci prodaje tzv. roza zlata ili pink gold. Zbog svoje mekoće čisto zlato se ne koristi u izradi nakita već se zlato legira s raznim materijalima u različitim omjerima koji na taj način pojačavaju njegovu tvrdoću ali i utječu na njegovu boju. Na hrvatskom tržištu nakit se uglavnom izrađuje iz 14 karatnog zlata te iz 18 karatnog zlata, koje se kod nas smatra kvalitetnijim. 18 karatno je čišće, ima 75 posto zlata, dok 14 karatno ima 58 posto zlata. 14 karatno zlato je tvrđe i otpornije na nošenje, i u tom kontekstu je kvalitetnije i preporučuje se za vjenčanje prstenje. Dok 18 karatno zlato u drugom kontekstu ima više zlata, jer sadrži veći udjel zlata i onda je s tog kuta gledanja kvalitetnije, ali za vjenčano prstenje nije kvalitetnije jer se sa nošenjem brže troši, više se izgrebe i slično“, objašnjava Ž.Križek.
Cijene vjenčanog prstenja
Cijene vjenčanog prstenja za par prosječno se kreću od 2 do 4 tisuće kuna. S tim da je najjeftiniji model tisuću kuna s malim dijamantom. Je li cijena bitna kod konačne odluke o izboru prstenja? „ I je i nije, možda više ljudi paze na cijenu izvan Zagreba gdje je veći pad kupovne moći. U Zagrebu se zna dogoditi da su ljudi spremni potrošiti i deset tisuća kuna za prstenje, i traže što skuplje, ali to se ipak dogodi jedanput godišnje“, kaže naš sugovornik.
Cirkoni ili dijamant
„Cirkoni i dijamant u početku kada se ugrade jednako izgledaju. Današnja izrada cirkona je dovedena od savršenstva, oni lijepo sjaje i lijepo izgledaju, no nakon godinu dana nošenja postepeno izgube sjaj, a nakon par godina postanu mliječni. Jer svaki udarac prstenom ostavi u cirkonu crticu, nakon sto takvih crtica on se izlomi, izgubi sjaj i efekt refleksije. Cirkon je zamjena za dijamant, izbor za one koji si ne mogu priuštiti dijamant, koji zauvijek ostaje takav kakav je. Cirkon se najčešće koristi kao imitacija, nema tvrdoću dijamanta, nema efekt totalne refleksije.
Dijamant će nakon 5 i 50 godina izgledati jednako. Preporuka je da se jedanput godišnje dođe kod zlatara da pogleda dijamant, da se eventualno prsten počisti, dovoljno je doći jedanput godišnje na koju minuta kod svog zlatara i to je besplatna usluga, no, ljudi to zaborave napraviti, i rijetko tko održava prstenje“, kaže Željko Križek.
(M.G.)