Pojam "gaslighting" posljednjih je godina postao sveprisutan. Toliko da ga je rječnik Merriam-Webster proglasio riječju 2022. godine, potvrđujući da je ovaj oblik psihološke manipulacije postao duboko ukorijenjen u našem rječniku i, nažalost, u našim životima. No, što točno znači biti žrtva gaslightinga? Ne radi se o običnoj svađi ili neslaganju, već o podmukloj i sustavnoj taktici kojom manipulator navodi žrtvu da posumnja u vlastitu percepciju, sjećanja i zdrav razum.

Podrijetlo koje ledi krv u žilama

Iako zvuči moderno, korijeni ovog pojma sežu u 1938. godinu i britansku kazališnu predstavu "Gas Light", koja je kasnije adaptirana u dva filma. Radnja prati supruga Jacka koji pokušava svoju suprugu Bellu uvjeriti da gubi razum kako bi se domogao njezina nasljedstva. Jedna od njegovih metoda bilo je prigušivanje plinskih svjetiljki u kući. Kada bi Bella primijetila da je svjetlo slabije, on bi je hladno uvjeravao da sve umišlja. Malo po malo, njezina stvarnost počela se urušavati pod teretom njegovih laži, a njezino samopouzdanje topiti. Upravo je ta jeziva priča posudila ime jednom od najopasnijih oblika emocionalnog zlostavljanja.

Znakovi za uzbunu u svakodnevnom životu

Gaslighting se rijetko događa naglo. Poput žabe koja se polako kuha, žrtva postupno gubi tlo pod nogama, često nesvjesna manipulacije koja se odvija. Manipulator koristi prepoznatljive taktike kako bi uspostavio potpunu kontrolu. Najčešća je izravno poricanje. Rečenice poput "To se nikad nije dogodilo" ili "Potpuno si to izmislila" postaju svakodnevica, čak i kada postoje dokazi koji govore suprotno.

Shutterstock

Druga česta strategija je trivijalizacija osjećaja. Kada žrtva izrazi povrijeđenost, manipulator će je optužiti da je "previše osjetljiva" ili da "uvijek radi dramu ni oko čega". Time se njezine stvarne emocije proglašavaju nevažnima i neopravdanima. S vremenom, žrtva počinje i sama vjerovati u to, neprestano se ispričavajući i preispitujući vlastite reakcije. Osjećaj zbunjenosti i anksioznosti postaje dominantan, a donošenje i najjednostavnijih odluka bez odobrenja manipulatora postaje nemoguće. Iako se najčešće veže za partnerske odnose, gaslighting se događa i na radnom mjestu, u obitelji te čak i u odnosu liječnika i pacijenta.

Zašto je gaslighting opasan?

Posljedice dugotrajne izloženosti gaslightingu mogu biti razorne za mentalno zdravlje. Ne radi se samo o narušenom samopouzdanju, već o dubokim psihološkim ožiljcima. Žrtva gubi povjerenje u vlastiti um i instinkte, što često vodi do kronične anksioznosti, depresije, pa čak i kompleksnog posttraumatskog stresnog poremećaja (C-PTSP). Gubitak osjećaja za vlastiti identitet jedna je od najtežih posljedica, jer osoba postaje emocionalno ovisna o verziji stvarnosti koju joj nameće zlostavljač.

Prepoznavanje gaslightinga prvi je i najvažniji korak prema oslobođenju. Vjerujte svom instinktu. Razgovor s osobom od povjerenja ili stručnjakom može vam pomoći da ponovno uspostavite vezu sa stvarnošću i vratite moć nad vlastitim životom.

CRVENE ZASTAVICE

Kako prepoznati je li vaša veza zdrava ili toksična: Tri glavna znaka