Bračni ugovori više nisu rezervirani samo za poznate i slavne.Uvriježeno je, naime, mišljenje kako samo bogati posežu za takvim načinom reguliranja bračnih odnosa. Međutim, praksa posljednjih godina pokazuje da su bračni ugovori sve češća pojava i u Hrvatskoj. Budući da je u nas u porastu broj razvoda, i da svaki treći brak završi razilaskom donedavnih životnih partnera, bračni ugovor pokazuje se kao korisno rješenje za podjelu imovine, a u duhu one dobro poznate „čist račun, duga ljubav“. Gotovo nijedan razvod ne prolazi bez trauma i stresa, a ako se jedan od supružnika protivi rastavi, onda cijeli proces dodatno zakomplicira dugotrajna i financijski iscrpljujuća borba oko podjele imovine.
Dogovor o podjeli imovine
Iako je više puta dosad najavljivano iz resornog ministarstva da se na njemu radi i da će biti uveden, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji registar sklopljenih bračnih ugovora, kakav imaju brojne europske zemlje. Bračni ugovori se u Hrvatskoj mogu sklapati od kraja 90-tih godina kada ih je propisao Obiteljski zakon. Služe uređenju imovinskopravnih odnosa bračnih drugova i omogućuju da se izbjegnu mučni, dugi i skupi sudski procesi zbog podjele imovine u slučaju razvoda.
Novi Obiteljski zakon
Bračni ugovor reguliran je novim Obiteljskim zakonom koji stupa na snagu 1.studenog. Njime se propisuje da se bračnim ugovorom mogu urediti imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini. Bračni ugovor sklapa se u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika. Prema trećim osobama odredbe o upravljanju ili raspolaganju imovinom imaju pravni učinak ako su upisani u zemljišne knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nužan za stjecanje prava ili se stvar ne može upotrebljavati bez takvoga upisa. Zakon propisuje i da nije dopušteno bračnim ugovorom ugovoriti primjenu stranoga prava na imovinskopravne odnose.
Odgovornost bračnih drugova za dugove
Za obveze koje je jedan bračni drug imao prije sklapanja braka, kao i za obveze koje je samostalno preuzeo nakon sklapanja braka, a koje se ne odnose na tekuće potrebe bračne i obiteljske zajednice, ne odgovara drugi bračni drug. No, zakonom su propisane i solidarne obveze bračnih drugova. To znači da za obveze koje je jedan bračni drug preuzeo radi namirenja tekućih potreba bračne i obiteljske zajednice, kao i za obveze koje su bračni drugovi preuzeli zajednički u vezi s bračnom stečevinom, odgovaraju oba bračna druga solidarno bračnom stečevinom i vlastitom imovinom. Ako je radi namirenja zajedničkih obveza iz suvlasničkoga dijela bračne stečevine ili iz vlastite imovine jednoga bračnog druga naplaćeno više nego što iznosi njegov dio duga, taj bračni drug ima prema drugom bračnom drugu pravo na naknadu toga iznosa iz njegova dijela bračne stečevine, odnosno iz njegove vlastite imovine.
Uređenje imovinskih odnosa nakon prestanka braka
U braku i u izvanbračnoj zajednici ili registriranom partnerstvu zakonom je definirana zajednička stečevina, to je imovina koju partneri suvlasnici stječu za vrijeme trajanja braka, odnosno od početka do prestanka stvarnog trajanja zajedništva. Osim bračne stečevine na koju se primjenjuje pravni režim suvlasništva, bračni drug može imati i vlastitu imovinu. Obiteljski zakon izričito propisuje da je to ona imovina koju je bračni drug stekao na temelju nasljeđivanja, darovanja i sl., autorsko djelo, kao i imovina koju je imao u trenutku sklapanja braka. Drugim riječima, postojanje bračne zajednice ne priječi bračne drugove da pored bračne stečevine, imaju i vlastitu imovinu. Ako bračni drugovi imovinske odnose nakon prestanka braka nisu uredili sporazumno, imovinski odnosi mogu se urediti sudskom odlukom. Ako bračni drugovi imovinske odnose nisu uredili sporazumom na uređenje imovinskih odnosa bračnih drugova nakon prestanka braka ili bračne zajednice primjenjuju se odredbe Obiteljskog zakona.
Kako se dijeli imovina?
Svaki bračni drug ima pravo na razvrgnuće (diobu) suvlasničke zajednice u svako doba kako za vrijeme trajanja braka tako i poslije prestanka braka. Bračni drugovi se mogu sporazumjeti oko diobe bračne stečevine. U slučaju da se bračni drugovi ne mogu sporazumjeti o diobi se odlučuje u sudskom postupku. Ako nisu drugačije odredili bračnim ugovorom bračna stečevina se dijeli na jednake dijelove. U slučaju sudskog razvrgnuća nekretnina koje ulaze u bračnu stečevinu, dioba se može izvršiti ekvivalentno (ako ima više nekretnina), geometrijski, civilnim razvrgnućem ili isplatom, te uspostavom etažnog vlasništva. Kod pokretnina koje ulaze u bračnu stečevinu dioba je moguća izvršiti ekvivalentno, civilnom diobom ili isplatom, a u nekim slučajevima je moguća i fizička podjela.
Foto: detailblick - Fotolia