Gotovo sve žene su prije ili kasnije u toku života imale obilnu menstruaciju, a mnogo njih ima obilne menstruacije gotovo svaki mjesec. Obilno krvarenje ili menstruacija koja traje duže od 7 dana (ili oboje), a pritom se gubi više od 80 ml krvi po ciklusu zove se još menoragija ili hipermenoreja. Prosječan menstrualni ciklus traje 21-35 dana, krvarenje traje 5-7 dana, a pritom se izgubi 25 do 80 ml krvi (oko 6-8 žlica krvi)
Simptomi
- menstrualno krvarenje koje promače preko jednog ili više uložaka ili tampona svaki sat, nekoliko sati za redom
- nužnost korištenja dvostruke sanitarne zaštite kako bi se kontroliralo menstrualno krvarenje
- trebate promijeniti uložak tijekom noći
- menstrualno krvarenje koje traje duže od 7 dana
- menstrualno krvarenje sa većim komadima zgrušene krvi
- obilno krvarenje koje vas ometa u svakodnevnim aktivnostima
- konstantna bol poput grčeva u donjem dijelu trbuha za vrijeme menstruacije (ne javlja se kod svih)
- neredovite menstruacije
- učestale obilne menstruacije mogu dovesti do umora, gubitka daha, nesvjestice – općenito može dovesti do anemije
Uzrok
Često je vrlo teško naći uzrok menoragije. Liječnici ih dijele u četiri katogorije: organske, endokrinološke, anatomske i iatrogenske. U gotovo 80% slučajeva uzroci menoragiju su hormonalna neravnoteža i fibroid uterus.
U normalnom menstrualnom ciklusu ravnoteža između hormona estrogena i progesterona regulira rast stijenke maternice, koja se kad ne dođe do oplodnje menstruacijom odbacuje. Zbog hormonalne neravnoteže endometrij može biti veći od uobičajenog i stoga se javlja jače menstrualno krvarenje. Ovo se najčešće javlja kod djevojaka u adolescenciji, te kod žena koje ulaze u menopauzu. Menoragiju može uzorkovati i bolest štitnjače isto zbog hormonalne neravnoteže. Ovo možete regulirati hormonalnim lijekovima. Isto tako nepravilna upotreba hormonskih lijekova može biti izravan uzrok menoragije.
Fibroid uterus je benigni (nije rak!) tumor maternice zbog kojih menstrualno krvarenje može biti jače ili duže od uobičajenog.
Ostali uzroci menoragije mogu biti polipi, ciste na jajnicima, disfunkcija jajnika, adenomioza, intrauterinski ulošci, komplikacije u trudnoći, rak, lijekovi i drugo.
Dijagnoza
Ukoliko vam mjesečnice ometaju normalan život trebali bi posjetiti doktora. Isto tako trebali posjetiti doktora ako lagano krvarite između dvije mjesečnice ili poslije spolnog odnosa. Doktor će vam pregledati maternicu i jajnike, a trebali bi napraviti i PAPA test. Vjerojatno ćete dobiti uputnicu i za obavljanje krvnih pretraga da se provjeri niste li anemični, te da li imate poremećaj u hormonalnoj ravnoteži.
Komplikacije
Obilne i duge menstruacije mogu dovesti do drugih problema kao što je anemija zbog pomanjkanja željeza, jaki bolovi, neplodnost ili toksični šok sindrom.
Menoragija je najčešći uzročnik anemije kod žena. Neke žene u reproduktivnim godinama imaju tako niske razine željeza u krvi da mogu uzrokovati anemiju. Anemija se javlja zbog nedovoljne količine željeza, koje je potrebno vašem tijelu za stvaranje hemoglobina. Iako često provođenje dijete uzrokuju ovo stanje, jake menstruacije to mogu dodatno zakomplicirati. Anemija uzrokuje opću slabost i umor, a u ozbiljnijim slučajevima i ubrzano bilo, blijedoću, glavobolju, zvonjenje u ušima, pomanjkanje zraka imentalnu konfuziju. Ako se pravodobno ne liječi može biti uzrok problema sa srcem.
Obilno krvarenje je često popraćeno menstrualnim grčevima. Iako se u većini slučajeva možete sami možete nositi s tim, kod težih bolova potrebna je pomoć liječnika .
Mnoga stanja povezana sa nepravilnostima u menstrualnom ciklusu, uključujući obilno krvarenje, fibriode, poremećaje u radu jajnika i endometrioze mogu doprinjeti neplodnosti kod žena. Već neredovite menstruacije vam mogu otežati začeće.
Ukoliko koristite jedan tampon više od osam sati, povećan je rizik infekcije i toksičnog šok sindroma. To je rijetko, ali potencijalno smrtonosno stanje koje uzrokuju bakterije Staphylococcus aureus koje prianjaju uz stijenke tampona i ispuštaju toksine. Znakovi i simptomi uključuju visoku temperaturu, proljev, povraćanje, bolove u mišićima i opću slabost. Može se pojaviti i osip po cijelom tijelu koji se ljušti na dlanovima i tabanima, a tlak može pasti do opasnih razina.
Liječenje
Ako ste anemični, trebat će vam dodatna količina željeza, koje vam može prepisati doktor.
Postoje lijekovi koji vam mogu umanjiti gubitak krvi. Neki pri tome ne koriste hormonalnu terapiju, dok kod drugih među sastojcima ima progesterona. Morate biti pažljivi sa uzimanjem asprina jer on spriječava zgrušavanje krvi. Oralne kontracepcijske pilule mogu vam pomoći kod regulacije menstrualnog ciklusa. Ako ništa od navedenog ne pomaže, možete obaviti kirurški zahvat, ali o svemu tome je najbolje da popričate sa svojim liječnikom.
Ono što vi možete sami učiniti jest da se dovoljno odmarate ako vam menoragija ometa uobičajeni raspored. Dobro bi bilo da pratite koliko uložaka i tampona potrošite, kako bi liječnik saznao količinu izgubljene krvi. Obavezno redovito mijenjajte tampone – barem svakih 4-6 sati. Izbjegavajte aspirin, pitajte liječnika ili ljekarnika da vam preporuči nešto drugo za ublažavanje menstrualnih grčeva.
Neke žene se dobro nose sa menoragijom. Da bi i vama to uspjelo blisko surađujte sa liječnikom, uzimajte dodatno željezo, dobro brinite o sebi, svom zdravlju i prehrani i potražite pomoć svoje obitelji i prijatelja. Oni će vam olakšati stanje i učiniti problem podnošljivijim.