Više od polovine mladih u Hrvatskoj doživjelo je neki oblik nasilja, uglavnom je riječ o psihološkom nasilju, a većina ispitanika nasilje je proživljavalo tijekom dužeg razdoblja. Do tih je poražavajućih rezultata još 2018. došlo istraživanje u sklopu projekta Love&Respect, izvjestio je Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. I dok se fizičko nasilje lako raspoznaje, sa psihološkim (emocionalnim) nasiljem to nije slučaj. Dominaciju i kontrolu nasilnik ispolijeva na druge načine, a ne direktnim udarcima iako nije isključeno da emocionalno nasilje s vremenom poprimi intenzivnije i opasnije razmjere.
Isto je istraživanje pokazalo da partner svake pete osobe često provjerava gdje je i što je. Takav se obrazac ponašanja javlja i u značajnom udjelu veza u odrasloj dobi - teško je, doduše, tu govoriti o točnom postotku jer se ovakvo nasilno ponašanje većinski događa iza zatvorenih vrata. Nasilnik, u najgorem slučaju, postaje sve brutalniji, a žrtva ga opravdava, vjeruje da se radi o fazi te sagledava situaciju iz perspektive 'ružičastih naočala'. Zbog odnosa našeg društva prema žrtvama i manjkave institucionalne podrške, mnoge se žrtve uvjeravaju da su same krive, sram ih je sazna li tko da su u vezi s problematičnim partnerom te nerijetko trpe. Sve dok ne postane prekasno.
Važno je znati da strana koja trpi nasilje nije kriva za ono što joj se događa. Nitko ne zaslužuje nasilnog partnera, već ljubav, zadovoljstvo i poštovanje. Ljubomora, posesivnost i ucjena nisu odraz ljubavi ni romantike, već pokazatelji da provodiš vrijeme s nasilnikom koji će ti, na ovaj ili onaj način, ostaviti posljedice. I upravo zato što se emocionalno nasilje često banalizira i totalno pogrešno poistovjećuje s romantikom, njegove je znakove nekad teško prepoznati.
No, obratiš li pažnju i razmisliš li o svojoj poziciji u toj problematičnoj vezi mogla bi osvijestiti da si ovdje ti žrtva. U tom času treba potražiti savjet osobe od povjerenja ili nekih od javnih servisa ili nevladinih udruga. Dakako, nađeš li se u takvoj vezi na vrijeme treba misliti o njenoj perspektivi te prekidu, a ako si ti ta kojoj se obratila prijateljica, sestra ili netko drugi tko trpi emocionalno nasilje, budi na raspolaganju i sagledaj situaciju. Pomogni joj osvijestiti što je, i zašto, najbolje za nju, no ne nameći svoj stav. Ovakvim situacijama treba pristupiti staloženo i strpljivo.
Ovo je osam najčešćih znakova emocionalnog nasilja.
Iskaljuje bijes pa traži oprost
Jedno je sigurno: zdrava bi veza trebala značiti međusobno uvažavanje, poštovanje, emocionalnu povezanost, razumijevanje... Naravno da su povremene prepirke sastavni dio veza jer se ne možete i ne morate složiti baš u svemu. A sad slijedi ALI. Iskaljivanje bijesa, manipuliranje, ismijavanje ili omalovažavanje definitivno nije dobro. I nije romantično. Ponavlja li se taj obrazac ponašanja, vaša veza nije zdrava jer partner tako iskazuje nadmoć. I gazi te. To je očiti znak da trpiš psihičko nasilje. Zapitaj se kako se osjećaš nakon njegova incidenta? Sigurno ne ugodno, kao što je sigurno da je tvoja sigurnost narušena. To u početku mogu biti povremeni ispadi, a s vremenom se mogu ponavljati kad god mu nije po volji. To će nasilnik opravdavati 'lošim danom/raspoloženjem' i zapravo će te nakon toga tražiti oprost, a možda će se pretvoriti u totalnu drugu, naizgled dragu i brižnu osobu. Upravo je zato znakove emocionalnog nasilja teško razaznati jer se nasilnik pred drugima može ponašati skroz obazrivo.
Kritizira tvoje odabire
Pod izlikom da te, kao, štiti, partner se miješa u odabir toga što ćeš nositi ili kupiti. To obično čini rečenicama kao što je: ''Ne želim da itko gleda moju ljepoticu'' . Takva vrsta kontrole zabrinjavajuća je i teško je odrediti u kojem času ona može postati još intenzivnija. Partner u zdravoj vezi dat će ti savjet, kompliment ili kritiku no neće biti sklon zabranama i omalovažavanju tvog izbora. I to je glavna razlika između zdrave i nezdrave veze.
Partner te stalno provjerava
"Često ono što se čini iskrenom brigom može biti način na koji netko pokušava kontrolirati svog partnera. Zlostavljač želi znati gdje je i s kim njegova partnerica. Redovito slanje poruka može se pretvoriti u nemilosrdno uznemiravanje. Stalna želja za takvim informacijama jedan je od načina emocionalnog zlostavljanja", objašnjava stručnjakinja Lisa Ferentz. Tu treba biti oprezan jer se može dogoditi da ti partner šalje poruke jer mu nedostaješ, ali čak ni onda nema pravo zahtijevati da mu odgovoriš iste sekunde i da budeš prikovana uz ekran samo kako bi mu svake sekunde javila gdje si. Uostalom, osjećaš li se ugodno kad nekome neprestano trebaš polagati račune?
Ne poštuje tvoj privatni prostor
Ne poštuje li tvoj partner kad mu kažeš NE ili da želiš biti sama ili odmoriti ili izaći s prijateljicama, to je jasan znak da želi dominirati tobom. A to čini nepoštivanjem granica. Koliko god da voljela svog partnera, poštivanje međusobnog privatnog prostora i intime jedan je od preduvjeta zdrave veze. To što ste zajedno ne znači da nemaš pravo na svoje slobodno vrijeme i stvari koje voliš. Također, želi li ti partner ograničiti krug ljudi s kojima se družiš i podrediti te njemu samome, i to je znak da se radi o nasilnom ponašanju. ''Znaš li da ne činiš ništa loše, a partner te poštuje tvoju autonomiju, to neće izaći na dobro'', kaže psihologinja Holly Richmond.
Uvijek te želi nadjačati ili govoriti u tvoje ime
Jedno je kad se partner dobronamjerno zalaže za tebe, no drugo je kad poput odvjetnika uvijek govori u tvoje ime. Kao da ti ne postojiš i kao da ne vrijediš. Da, to stvara baš takav osjećaj, a radi se o metodi emocionalnog zlostavljanja. Tvoj bi te partner trebao poticati u napretku, postignućima, elokvetnosti..., a ne te utišavati. Tim ti želi poručiti da želi da njegova riječ bude zadnja te da želi kontrolu nad tvojim životom. I postignućima. Ne samo da je takvo ponašanje toksično, već je i opasno. Razmisli kako partner reagira na tvoj uspjeh - je li mu drago zbog toga ili bi te najradije ismijao?
Prisiljava te ili forsira na nešto što ne želiš
Nitko nikoga nema pravo tjerati na nešto što druga strana ne želi. To znači da ne poštuje odabire, želje i dostojanstvo druge strane. Seksualni život jest važan aspekt veze, no pod uvjetom da se obje strane s tim slažu i da postoji pristanak. Ako partner do kreveta želi doći ucjenama, omalovažavanjem ili snagom, to je jasan znak da si u društvu nasilnika. Ovakvo se ponašanje može primijeniti i na bilo koju drugu svakodnevnu aktivnost, no najčešće želja za kontrolom počinje prisiljavanjem na seks. Žrtva se potom osjeća dužna to učiniti, a možda se i boji za svoju sigurnost. Jasan znak da je riječ o nasilju. Podsjetimo, pristanak na seks mora biti dobrovoljan, entuzijastičan i jasan dogovor da obje strane žele stupiti u odnos i/ili određene radnje.
Manipulira tobom
''Osoba pokušava mijenjati percepciju druge strane, odnosno poriče ili iskrivljuje činjenice kako bi druga strana posumnjala u sebe. Obično to čini rečenicama: 'nikad to nisam rekao', 'nikad to nisam učinio' ili 'ne sjećam se'. Ovakvi razgovori s vremenom mogu stvoriti sumnju, a žrtva pomisli da sve radi pogrešno. Istina za nju postaje ono što partner želi i zbog toga žrtva postaje ranjiva", objašnjava psihoterapeutkinja Carol A. Lambert. Jednostavnije, partner te uvjeri u svoju 'istinu' i manipulira toliko jako da prestaneš vjerovati sebi pa krivnju okrećeš u svoju stranu.
Zapamti: ovakva ponašanja nisu i nikad neće biti odraz ljubavi. Upravo suprotno. Suočiš li se s ovim znakovima, reagiraj, potraži pomoć i ne trpi.
Neka od mjesta gdje možeš potražiti pomoć:
- Policija (192)
- nadležni centar za socijalnu skrb (ako se radi o maloljetnim osobama i ako se radi o obiteljskom nasilju)
- nadležni obiteljski liječnik ili liječnik školske i sveučilišne medicine
- Centar za promicanje mentalnog zdravlja (01 48 63 357)
- Hrabri telefon (116 111)
- Plavi telefon (01 48 33 888) ili Ženska soba (01 61 19 174)