Svatko ima svoj posebni mali ritual nanošenja "dezića", odmah nakon tuširanja, prije nego se izađe iz kuće... Bez obzira na različite rituale, dezodoransi ili antiperspiranti postali su neizostavni dio našeg svakodnevnog života. Ovi proizvodi koriste se za kontrolu znoja i mirisa, a to nam je svakako potrebno jer se u našoj koži nalazi oko 3 milijuna žlijezda znojnica.
Tjelesni vonj je najintenzivniji u području pazuha i prepona, gdje se znoj izlučuje iz tzv. apokrinih žlijezda. Znoj koji nastaje u tim područjima, piše portal Medicina.hr, vrlo je bogat bjelančevinama. Vjerovali ili ne, znoj je sam po sebi bez mirisa. Ali tu se upliću bakterije koje nalaze svoje dobro hranilište na proteinima bogatom znoju. Hraneći se sastojcima znoja bakterije kao nusprodukt svog metabolizma stvaraju kemikalije koje za nas imaju neugodan miris, a mi ga prepoznajemo kao vonj tijela, odnosno znoja. Na svu sreću, znoj koji nastaje na drugim dijelovima našeg tijela nastaje i izlučuje se iz druge vrste žlijezda-tzv. ekrine žlijezde, a taj je znoj nepogodan za hranjenje bakterija.
Koja je razlika između dezodoransa i antiperspiranta?
Ljudi imaju prirodan miris tijela, neki intenzivniji nego drugi. To je drevni "miris" čija je izvorna svrha, smatra antropolog Louis Leakey, bila da ljude učini odbojnima životinjama koje bi nas mogle htjeti pojesti.
Miris tijela temelji se na genetici i čimbenicima iz okoline, kao što je to recimo prehrana. Jedno istraživanje pokazalo je da ljudi koji jedu vegetarijansku prehranu imaju ugodniji miris od onih koji jedu meso. Studije poput ove korištene su kao protuargumenti teoriji da različite rase imaju karakteristične tjelesne mirise, a za koju neki antropolozi tvrde da propagira rasističke stavove.
Bilo da na tjelesni miris utječe rasa, prehrana ili neki drugi čimbenik, ljudi obično pokušavaju prikriti svoj prirodni miris - obično s obilnim nanošenjem parfema. I tako je to kroz cijelu povijest čovječanstva. Međutim, tek je kasnih 50-ih prošlog stoljeća loš tjelesni miris postao stvarni socijalni tabu u većini zapadnih društava. A za to su zaslužne marketinške agencije koje su osmišljavale reklamne kampanje za prodaju dezodoransa. Te tvrtke iskoristile su nesigurnosti potrošača sugerirajući da će postati izopćenici ako dezodoransom ne uspiju potpuno prikriti miris svog tijela. Unatoč činjenici da dezodoransi nemaju nikakav pravi povoljni utjecaj na ljudsko zdravlje, za razliku od sapuna i paste za zube, može se reći da su ove marketinške kampanje bile itekako uspješne u potpunom mijenjanju kolektivnog razmišljanja ljudi. Tako su danas jedni od najprodavanjijh kozmetičkih proizvoda upravo dezodoransi i antiperspiranti.
Funkcija dezodoransa i antiperspiranta
I tu sad dolazimo do osnovne razlike između antiperspiranta i dezodoransa, a onda je da jedno od njih sprečava znojenje, dok drugo prikriva miris znoja.
Dezodoransi nemaju "pojačanja" koja sprečavaju znojenje - jednom kad ga nanesete i odete se baviti sportom, vi ćete se svejedno znojiti. No, sastojci u dezodoransu će neutralizirati miris koji je nastao znojenjem, odnosno ciljat će na uništavanje ili neutraliziranje bakterija koje se nalaze pod pazuhom. Antiseptički sastojci kao što su triklosan ili denaturirani alkohol čine vašu kožu preslanom ili kiselom za razvoj bakterija. Bez bakterija (koje bi se inače se pogostile proteinima i masnoćama izlučenih znojem) nema niti lošeg mirisa.
Antiperspiranti pak djeluju na potpuno suprotan način – oni sprečavaju znojenje, a bez znoja bakterije ispod vaših pazuha nemaju ništa za jesti. Većina antiperspiranata ima neke od sastojaka koji se nalaze i u dezodoransima, koji uništavaju bakterije "za svaki slučaj". No njihova glavna funkcija je kao što smo rekli, sprečavanje znojenja, a to se postiže uz pomoć sastojaka kao što su soli aluminija, cinka ili cirkonija, ili njihovom kombinacijom. Ti sastojci sužavaju pore znojnih žlijezda i blokiraju izvodne kanaliće znojnih žlijezda.
Mogu li antiperspiranti ili dezodoransi izazvati rak dojke ili neke druge zdrastvene probleme?
Mnogo se priča, ne samo o štetnosti, već i o opasnosti dezodoransa i antiperspiranata. Mišljenja stručnjaka su podijeljena. Dragana Klarić, savjetnica i edukatorica za prirodnu kozmetiku, za portal Ordinacija.hr kazala je: - Triklosan je konzervans s jakim antimikrobnim djelovanjem. Do sada još nije dovoljno istražen, no pokazalo se da u većim dozama ima izrazito štetno djelovanje na zdravlje čovjeka; ima kancerogeno djelovanje, izaziva oštećenja jetara, slabi imunološki sustav, smanjuje plodnost, narušava hormonsku ravnotežu, izaziva oštećenja ploda i potencijalna je opasnost za okoliš; npr. može reagirati sa slobodnim klorom i stvoriti dioksin koji je izrazito toksičan. Narušava hormonsku ravnotežu, vrlo je stabilan i sporo se izlučuje iz organizma.
Mnoge aluminijeve soli pak mogu djelovati iritirajuće i nadražujuće što rezultira crvenilom i upalom kože. - Uz to, ako su u spreju, ne preporučuje se njihovo udisanje jer dugotrajnom upotrebom mogu izazvati oštećenje pluća. Cirkonijeve soli opasne su ako se udišu pa se zbog toga ne koriste u aerosolima u EU i SAD-u. Dolaze u „sigurnijoj“ varijanti - stikovima, gelovima i roll-onima, govori Dragana Klarić i dodaje: - Uz navedene sastojke deoproizvodi često sadrže parabene koji imaju konzervirajuće djelovanje i široku primjenu. Smatra se da su opasni za zdravlje jer narušavaju hormonsku ravnotežu, povećavaju rizik od pojave karcinoma dojke, karcinoma kože.
Međutim sve ovo nije u niti jednom istraživanju službeno utvrđeno niti pronađena poveznica između neke od ovih bolesti i dezodoransa/antiperspiranta. A u današnje vrijeme kada je sve oko nas zagađeno i loše utječe na naš organizam, teško je reći koliko je utjecaj čega na nas.
Činjenica je da su aluminijske soli u uporabi kao antiperspirantni aktivni sastojci već više od jednog stoljeća te su se pokazali relativno sigurnima tijekom ovoga dugog razdoblja. Sigurnost tih sastojaka također je potvrđena mnogim istraživanjima, pa tako i onih nezavisnih institucija poput Njemačkoga federalnog instituta za procjenu rizika (Bundesinstitut für Risikobewertung, BfR). Tu spadaju i američki nacionalni institut za istraživanje raka (National Cancer Institute – NCI) i američka Food and Drug Administration (FDA), koja regulira zakonitost u području prehrane, kozmetike i medicine.
Dezodoransi i antiperspiranti su očito rizik s kojima se većina žena spremna nositi. Na svu sreću postoje kozmetičke tvrke koje su za zadovoljstvo svojih kupaca spremne ponuditi širok asortiman među kojim će svatko moći pronaći nešto za svoje potrebe.
NIVEA Pure & Natural Active dezodoransi
Tako je i NIVEA donedavno imala većinom proizvode koji sadržavaju aluminijske soli kako bi pružili pouzdanu antiperspirantnu zaštitu. No, sada za sve kupce kojima nije potrebna antiperspirantna zaštita također nude nove proizvode linije NIVEA Pure & Natural Active s bioflorinom, koji su vrlo učinkoviti protiv neugodnih tjelesnih mirisa barem 24 sata, ali ne sadržavaju aluminijske soli, kemijske UV filtre, umjetna bojila ili parabene. Dakle, Pure & Natural Action je prvi dezodorans koji poštuje prirodna svojstva kože, ne začepljuje pore i omogućuje joj da prirodno diše. Rezultat je učinkovita, zdrava i sigurna linija proizvoda za kožu, ugodnih tekstura i mirisa, koja pruža pravi doživljaj ugode.
Bioflorin je naziv za antibakterijsku supstanciju "butil oktansku kiselinu", koja se može pronaći u prirodi (porijeklom iz tropskih regija Brazila). U novoj liniji NIVEA Pure & Natural Action upotrijebljena je kao dezodorantni agens. Zahvaljujući svojoj izvrsnoj antibakterijskoj učinkovitosti, bioflorin minimalizira te bakterije i tako vrlo učinkovito suzbija nastanak neželjenoga tjelesnog mirisa pružajući 24-satnu zaštitu u proizvodima NIVEA Pure & Natural Action.
NIVEA Pure&Natural dezodoransi dostupni su u spreju, roll-onu i stiku, u dva mirisa: jasmin - za žene koje vole elegantne, cvjetne i voćne mirise, te lotus - svjež cvjetni miris sa nijansama čaja i mošusa.
Ostali proizvodi iz Pure & Natural linije
Uz dezodoranse NIVEA je stvorila i Pure & Natural linije za njegu lica i njegu tijela, točnije dnevnu i noćnu kremu protiv bora, dnevnu kremu za normalnu i mješovitu, dnevnu kremu za suhu i osjetljivu kožu, mlijeko za čišćenje lica, tonik i mlijeko za tijelo. Ti su proizvodi 95% su prirodnog porijekla. Mnogi sastojci koji su korišteni u ovoj liniji – uključujući ulje argana, ulje čička, ulje jojobe, ekstrakt kamilice i gel aloe vere – potvrđeni su organski proizvodi. Niti jedan proizvod ne sadržava parabene ili umjetna bojila, već sastojke koji dolaze iz certificiranih ekoloških izvora i proizvedeni su organskim putem. Među njima su najfinije prirodne esencije i ulja kao što su organsko ulje argana, ekstrakt ploda čička, ulje jojobe, gel aloe vere te njegujuća kamilica.
Berberske žene u Maroku dragocjeno ulje dobiveno od arganovih oraščića koriste već stoljećima u svojoj svakodnevnoj kozmetičkoj njezi. Arganovo ulje bogato je nezasićenim masnim kiselinama i sadrži čak tri puta više tokoferola ili vitamina E od maslinovog ulja. Sadrži i polifenole koji zajedno s vitaminom E, koji je prirodni sastojak arganovog ulja, osiguravaju učinkovitu zaštitu u borbi protiv slobodnih radikala.
Ako su proizvodi 95% prirodni, što je s ostalih 5%? Preostalih 5% čine sastojci koji ne postoje u prirodi. Ili ako postoje njihove prirodne alternative, one nisu lako dostupne, kvaliteta im nije postojana ili predstavljaju rizik za sigurnost. Upotrijebili smo te sastojke – koji uključuju konzervanse, zgušnjivače, stabilizatore i mirise – jer oni imaju ključnu ulogu u uporabljivosti i sigurnosti proizvoda. Ti sastojci koji nisu prirodni svedeni su na minimum. I svi imaju dugu povijest sigurne uporabe u kozmetičkim proizvodima.
NIVEA i Žena.hr poklanjaju 6 dezodoransa iz NIVEA Pure & Natural linije najsretnijim čitateljicama koje točno odgovore na pitanje:
Kako se zove antibakterijska supstanca zahvaljujući kojoj dezodoransi iz NIVEA Pure & Natural linije osiguravaju zaštitu od neugodnih tjelesnih mirisa barem 24 sata?
Odgovor zajedno sa svojim podacima (ime, prezime, nadimak na portalu, adresa i kontakt telefon) šaljite na mail info@zena.hr s naznakom "NIVEA" zaključno do petka 11.3.2011.g. u 10 sati.
Dobitnice su:
Danica Šestak
Kornelija Mauhar
Marija Savić
Monika Sulemanović
Marija Pavičin
Vesna Lukšić
