Bliže nam ste topliji dani, što znači da je polako vrijeme i da brigu povedemo o redovitom pregledu madeža prije izlaganja kože suncu. U Hrvatskoj su ljudi sve osvješteniji po pitanju opasnosti od melanoma. To su otprilike generacije tridesetogodišnjaka i četredesetogodišnjaka. Isto tako nekolicina je svjesna činjenice da pojava melanoma u bliskih članova obitelji iziskuje redovnije kontrole u dermatologa uz obaveznu zaštitu od sunca između 11 i 15 sati.
Isto ima sve veći broj mladih majki koje štite svoju djecu tijekom ljetnih mjeseci šeširićima i redovno primjenjuju zaštitne kreme tijekom sunčanja, premda s druge strane se tijekom ljetnih mjeseci oko podneva mogu vidjeti plaže prepune djece. No, valja napomenuti da melanom u svega 20-ak posto slučajeva nastaje iz prethodnog madeža, a da u preostalih 80% nastaje od početka kao tumor odnosno melanom. Dakle, daleko je veća vjerojatnost da melanom nastane od početka kao takav. Stoga se redovnim kontrolama želi upravo prepoznati malena i rana promjena koja bi se kirurškim zahvatom u cijelosti odstranila i na taj način omogućila preživljenje.
Koliko je važno redovito kontrolirati madeže i kako često bi ih trebali kontrolirati?
Madeže bi svatko trebalo sam kontrolirati. Svaki čovjek u prosjeku ima 15-40 madeža. Treba naglasiti da madeži nisu nešto s čime se rađamo i umiremo. Svega 1% ljudi se rodi s madežima. Oni tijekom života sazrijevaju i mijenjaju izgled. Tako je madež do puberteta u razini kože dosta taman, a nakon početka lučenja spolnih hormona i hormona rasta se mijenjaju, katkada postaju polukuglasti i nepravilno pigmentirani. Madeži u zreloj dobi obično su ravnomjerno pigmentirani, a sa starenjem su svjetliji. Najveći broj madeža je u 3-oj dekadi, a u 8. ih prosječno imamo svega 4-6. Žene u prosjeku imaju veći broj madeža.
Što se tiče dermatoloških kontrola, one ovise o tome je li tko od bliskih članova obitelji imao melanom i je li ta osoba ima madeže koji imaju veću vjerojatnost alteracije u melanom. U tim slučajevima preporučije se kontrola 3-4 puta godišnje uz obaveznu fotodokumentaciju i praćenje određenih promjena dermatskopom. Dermatoskop je naprava koja uvećava madež, a može se povezati i sa kompjutorskim programom koji služi za redovno praćenje. Na taj način je olakšano prepoznavanje ranih promjena u strukturi madeža usporedbom sa starijom snimkom. U slučaju da nitko u obitelji nije imao melanom i osoba nema madeža koji mogu alterirati u melanom, preostaju samokontrole i odgovorno ponašanje prema izlaganju suncu. Ukoliko osoba ima veliki broj madeža koji imaju potencijal alteracije u melanom, tada se preporuča također fotodokumenatcija i kontrola svakih 6-8 mjeseci.
Također bi se redovno morale kontrolirati barem jedan do dva puta godišnje, sve osobe koje imaju više od 50 madeža, oni koji imaju brojne Clarkove ili displastične madeže tzv. sindrom displastičnog madeža, veliki prirođeni madeži kao i osobe koji imaju na leđima brojne promjene nastale kao posljedica sunčanih opeklina na u djetinjstvu tzv. solarna lentiga. Svakako tome treba ponoviti i osobe koje u bliskom srodstvu imaju maligni melanom, bilo otac, majka, brat ili sestra.
Koliki postotak madeža spada u one opasne po zdravlje?
Već prethodno je rečeno da svega 20-ak posto melanoma nastaje iz prethodnih madeža. Madeža ima nekoliko vrsta; neki su u razini kože, nepravilnih rubova i oblika /tzv. displastični ili Clarkovi madeži/. Drugi su polukuglasti, glatki i obično se vide na licu, dok su treći bradavičastog izgleda i nalazimo ih na vratu i trupu. Od svih melanoma koji nastanu iz madeža, 50% nastaje iz displastičnog, a oko 20% iz ove treće vrste. U ljudi su najbrojniji upravo Clarkovi madeži. Mogućnost alteracije madeža u melanom se procjenjuje da je otprilike 1/100 000 madeža.
Na kakve promjene na madežima moramo paziti?
Da bi se lakše zapamtile promjene koje treba zapažati na madežu, Amerikanci su smislili mnemotehničku kraticu tzv. ABCDE melanoma. Ta riječ predstavlja akronim od riječi:
A- asimetrija,
B- /border/ rub,
C- /colour/ boja,
D- dijametar,
E – evolucija ili elevacija.
Naime sve što je dobroćudno je simetrično, oštrih rubova, jednolike boje i promjera manjeg od pola centimetra. No ako se na nekom postojećem madežu primjeti pojava asimetričnog rasta, nepravilnih i nazubljenih rubova uz nekoliko nijansi tamno smeđe ili crne, onda se ta promjena mora odstraniti. Te se sve promjene neće dogoditi tijekom noći nego postupno tijekom nekog vremena, najčešće nekoliko mjeseci. Stoga se savjetuju samokontrole za koje moramo osigurati pored dobrog izvora svjetla i dva zrcala s kojima promatramo madeže na leđima, tabanima ili vlasištu.
Kako možemo spriječiti i smanjiti mogućnost pojave melanoma?
Učestalost melanoma izrazito se povećala sa promjenom rekreativnih navika u ljudi. To znači češće izlaganje suncu, nošenje oskudne odjeće, dodatno ultravioletno zračenje u solarijima, provođenje godišnjih odmora u južnim krajevima i sve druge aktivnosti kojima izlažemo kožu izvorima zračenja. Valja pri tome naglasiti da je u pojavi melanoma važna i naša boja kože, pa tamnopute osobe rjeđe oboljevaju od melanoma. Stoga valja savjetovati umjerenost u izlaganju ultravioletnom svjetlu, postupno izlaganje i tamnjenje i obavezno nanošenje zaštitnih krema za kožu s kojima ćemo postupno tamniti, ali nećemo izgoriti i stvarati mjehure.
Pogotovo treba štititi djecu, jer oko 80% ultravioletnog svjetla koža zaprimi do 18-te godine života. Primjena bijelih pamučnih majica nije od velike koriti, jer one ljetne i nježnije tkanine djeluju kao zaštitni faktor broj 4, a kada se dijete okupa i majica ovlaži, tada je zaštita još slabija. Dakle, izabrati zaštitni faktor ovisno o našoj boji puti i mogućnosti tamnjenja. Veća i jača zaštita za svjetlopute i djecu, a slabija za one tamnije puti koji nikada ne izgaraju nego samo tamne.