Sunce i koža su u kompliciranoj vezi. Koliko god da ona voljela toplinu koja dolazi od sunca, njegovo zračenje zaista izaziva ogromnu štetu. Mnogi proizvodi na tržištu tvrde da te mogu zaštititi od te štete, ali i da je mogu potpuno izbrisati. Ova tvrdnja zvuči gotovo predobro da bi bila istinita. Zato smo istražile što je tu istina, i u kojoj je mjeri uopće moguće popraviti štetu koju je koži nanijelo sunce.
Kako uopće izgleda oštećenje od sunčevog zračenja?
Sve volimo pocrniti i danas je jako malo žena koje zaista ''njeguju svoj aristokratski ten''. Dok se u zemljama u kojima prevladava crnačko stanovništvo masovno koriste proizvodi za posvjetljivanje kože, u zemljama s pretežito bjelačkim stanovništvom postoji uvriježeno mišljenje da je tamnija koža više seksi (trava je očito uvijek zelenija kod susjeda). Tako ustvari u cijelom svijetu prevladava trend nanošenja štete svojoj koži. Tamniji pigment na koži je upravo to – oštećenje koju je sunčevo zračenje nanijelo koži. To jest, ono označava odgovor (obranu) tvoje kože na štetno UV zračenje.
Ključni stimulans za proizvodnju tamnijeg pigmenta je oštećena DNA. Naša se koža štiti od sunca tako da proizvodi tamnije pigmente, no tek nakon što je DNA na koži pretrpjela određenju štetu. Tako se koža štiti od daljnje štete, no ne u potpunosti i uvijek nakon pretrpljene inicijalne štete.
Pretjerano izlaganje UV zračenju također uzrokuje proizvodnju štetnih enzima u koži koji razbijaju kolagen i elastična vlakna, što dalje uzrokuje razvoj bora i stanjivanje kože. Osim toga, izlaganje UV zračenju potiče rast krvnih stanica, a zbog toga se mogu pojaviti proširene vene i ispucale kapilare.
Naša koža pamti, što znači da će nas oštećenja koja smo pretrpjeli kao djeca pratiti do kraja života. Ako u najranijoj dobi nismo adekvatno štitili kožu, oštećenje se može početi manifestirati već u dvadesetima. Osim što povećava rizik od raka, oštećenje može uzrokovati i aktiničke keratoze, promjene u proizvodnji kolagena, te mnogo malih i dubokih bora.
I? Može li se ta šteta popraviti?
Mišljenja su ovdje podjeljenija. Neki dermatolozi smatraju da može, no ne s bilo kojim tretmanom. Ovdje izdvajaju kemijske pilinge ili mikrodermoabraziju, koji uklanjaju gornji, oštećeni, sloj kože. Smatra se da bi ovi tretmani čak mogli ukloniti pretkancerogene promjene na koži, no ipak ništa nije tako crno i bijelo. Važno je napomenuti da se ovakvi tretmani teško mogu kvalitetno izvesti kod kuće, te da je za njih uvijek potrebno potražiti pomoć stručnjaka.
Dio kozmetičke štete može se ispraviti korištenjem retinola, no zbog njegove fotoosjetljivosti ne bi se smio koristiti preko ljeta na oštećenoj koži.
Dio dermatologa na ovo pitanje daje odgovor ''možda'', no za to treba napraviti još mnogo istraživanja. Ova skupina smatra da bi se šteta mogla ispraviti samo neposredno nakon njenog nastanka, i to pomoću enzima fotoliaze koji se nalazi u gotovo svim živim bićima osim čovjeka. Ovaj enzim štiti druge organizme od oštećenja izazvanog suncem, a smatra se da bi na jednak način mogao zaštititi i ljudsku kožu ako se koristi u kremama za sunčanje.
Treća skupina dermatologa dijeli mišljenje da na žalost ne postoji nikakva metoda koja bi mogla poništiti oštećenja na koži izazvana UV zračenjem. Oni smatraju da je najbolji način za poništavanje štetnog utjecaja izbjegavanje tog utjecaja, to jest izbjegavanje sunca općenito. Ovi dermatolozi priznaju da se proizvodima poput retinola može utjecati na proizvodnju kolagena i tako djelomično popraviti kozmetička šteta, no smatraju da ne postoji adekvatna prevencija od razvoja malignih kožnih bolesti jednom kada je šteta već učinjena.
Najbolja zaštita je hlad i SPF
Zaključak? Iako volimo svoj ljetni ten, on nužno dolazi uz jako velike rizike. Ako želiš biti sto posto sigurna, uvijek se drži hlada a kožu pokušaj čim više zaštiti odjećom i šeširima. Uvijek nanesi kremu za sunčanje prije izlaganja suncu, a kako bi izbjegla potencijalne štetne utjecaje krema (koje nekada mogu imati iste učinke kao UV zračenje u kontekstu nastanka slobodnih radikala) koristi kreme s fizičkim blokatorima sunca poput cinkovog oksida i titanijevog dioksida.