Ah, sunce… Jedva smo dočekali ljetne dane da izmilimo na tople sunčeve zrake i kao gušteri uživamo u upijanju topline. Ali koliko god uživali na suncu, ne znači da pritom morate biti neoprezni, jer koža pamti pa vrati svaki trenutak proveden na suncu bez adekvatne zaštite. A kako pritom ne biste upali u klasične zamke i poveli se za nekim od čestih mitova o sunčanju, tu su vrhunski dermatolozi koji su za portal Reader's Digest ukazali na neke česte greške kad je riječ o izlaganju suncu.
Preuzeto sa: Naturala.com
1. „Imam tamnu kožu pa mi ne treba krema za sunčanje“
Iako tamnijoj koži treba dulje vremena da pocrveni na suncu, ona je svejedno izložena oštećenjima uzrokovanim djelovanjem sunca. Savjet je – svakako nanesite kremu sa zaštitnim faktorom jer se karcinom kože javlja i kod osoba tamnije puti, jednako kao i kod onih svjetlije, upozorava dr. Debra Jaliman, autorica knjige Skin Rules profesorica dermatologije, Icahn School of Medicine.
2. „Ako stavim SPF 50, ne moram više brinuti o suncu“
SPF se mjeri u laboratorijskim uvjetima, ali primjena u stvarnom životu mnogo je drugačija. Preporuka za nanošenje krema za zaštitu od sunca je jedna čajna žličica za izložene dijelove tijela s ponovnom primjenom svakih dva sata ili nakon kupanja i znojenja.
Ako ne koristite preporučenu količinu nego jednom nanesete kremu za sunčanje i osjećate se sigurno tijekom cjelodnevnog boravka na plaži, SPF se dramatično smanjuje. Ljudi misle da dobivaju SPF 30, ali vjerojatno je bliže SPF 5, zbog čega je važna česta aplikacija kreme, upozorava dr. Bobby Awadalla, kirurg specijaliziran za rak kože.
3. „Ovako blijedo izgledam bolesno, tamniji ten je zdraviji“
Nema ništa zdravo u vezi prekomjernog izlaganja suncu i „cvrljenja“ na plaži. I sunčeva svjetlost i unutarnji solarij emitiraju ultraljubičaste zrake povezane s rakom kože.
Suprotno uvriježenom mišljenju, izlaganje UV zrakama u solariju za kožu je jednako štetno kao i izlaganje suncu, ako ne i opasnije. Šanse za obolijevanje od raka kože dva su puta veće nego kod sunčanja na plaži, pa je tako studija objavljena u časopisu International Journal of Cancer iz ožujka 2007. godine pokazala kako korištenje solarija kod osoba mlađih od 35 godina povećava rizik od melanoma za 75 %.
4. "Trebam se sunčati da dobijem dnevnu dozu vitamin D"
Nitko ne osporava kako izloženost suncu pridonosi sintezi vitamina D ili da vitamin D nije važan. Međutim, postoje sigurniji načini za osiguravanje potrebne doze vitamina D od ležanja na suncu. Sunčevo ultraljubičasto zračenje je kancerogeno, zašto biste svoju kožu izlagali mutacijama kako biste dobili vitamin D?
Umjesto toga, uživajte u sunčanom danu u hladu, noseći zaštitnu odjeću i primjenjujući druge mjere zaštite od sunca, a vitaminom možete osigurati i putem prehrambenih izvora poput mlijeka, žitarica i jogurta, kao i lososa, skuše i tune, navodi Delphine J. Lee, dr. sc., dermatologinja i ravnateljica Carolyn Dirks i Brett Dougherty Laboratorija za istraživanje raka.
5. „Ako ulovim podlogu prije ljeta, neću izgorjeti na suncu“
Za stanice vaše kože, svako tamnjenje i preplanulost označava oštećenja na staničnoj razini koja zahtijevaju obnovu. Ponavljanje ove situacije kroz cijeli životni vijek uzrokuje stanične mutacije i može u konačnici dovesti do raka kože. Zbog toga je važno uvijek zaštititi kožu kremama za sunčanje, objašnjava dr. Ashley Magovern, dermatologinja i stručna suradnica za portal Livestrong.co.
6. „U autu mi ne treba UV zaštita“
Svakako vam je potrebna zaštita od sunca gdje god se nalaze prozori, pa tako i u vašem automobilu i uredu. Staklo samo blokira UVB zrake, a ne i UVA, iste one koje su povezane s ubrzanim starenjem i povećanim rizikom od melanoma. Zato birajte kreme koje štite od UVA i UVB zračenja i redovno ih nanosite.
7. „Sunce me dohvatilo još u djetinjstvu, sad je prekasno za kreme za sunčanje“
Ovo definitivno nije točno. Sreća u nesreći je - nikada nije prekasno da počnete nositi kreme za sunčanje i zaštitite kožu od kumulativnih oštećenja koja mogu dovesti do raka kože i preranog starenja kože.
8. „Ne možeš dobiti rak kože ispod kupaćeg kostima“
Kad sunce obasjava vašu kožu na jednom mjestu i izazove oštećenje, ta se šteta vrlo složenim procesima prenosi kroz vašu kožu, čak i na mjesta koja nikada nisu vidjela sunce. Zato tijekom pregleda kože vaš dermatolog provjerava vaše vlasište i druga, suncu teško dostupna mjesta, jer niti jedan dio vaše kože nije imun na melanom. U stvarnosti možete dobiti rak kože na bilo kojem mjestu ako ste bili izloženi štetnom ultraljubičastom zračenju, upozorava dr. Neal Schultz, dermatolog, kreator linije BeautyRx by Dr. Schultz.
9. „Imam pola kreme od prošle godine, prvo ću tu potrošiti“
Provjerite rok trajanja kreme – u pravilu je od 9 do 12 mjeseci. Korištenje stare kreme za sunčanje nikako nije dobra ideja jer aktivni sastojci krema za sunčanje nestaju tijekom vremena, što znači da sigurna zaštita više nije zagarantirana.