Prije točno 120 godina, 1905. godine, svijet je svjedočio povijesnom trenutku: Nobelova nagrada za mir prvi je put dodijeljena jednoj ženi. Ta žena bila je barunica Bertha von Suttner, austrijska plemkinja, spisateljica i neumorna aktivistica čiji je život bio posvećen borbi protiv rata i militarizma. Njezina priča nije samo priča o prestižnoj nagradi, već o snazi uvjerenja, hrabrosti da se prkosi normama i utjecaju koji jedna osoba može imati na tijek povijesti.

Od plemkinje bez imetka do glasa razuma

Rođena 9. lipnja 1843. u Pragu kao grofica Kinsky von Wchinitz und Tettau, Bertha je potjecala iz slavne aristokratske obitelji. Međutim, njezin otac, feldmaršal, preminuo je prije njezina rođenja, ostavivši obitelj u financijskim poteškoćama. Unatoč "mješovitom" podrijetlu majke, koje joj je priječilo pristup najvišim carskim krugovima, Bertha je stekla vrhunsko obrazovanje, govoreći nekoliko jezika te razvijajući talent za glazbu i pisanje.

Profimedia

Životni preokret dogodio se 1873. kada je prihvatila posao guvernante kćerima bečke obitelji von Suttner. Ondje se zaljubila u njihovog najmlađeg sina, Arthura Gundaccara, sedam godina mlađeg od sebe. Zbog žestokog protivljenja njegove obitelji, napustila je Beč i 1876. godine, na vrlo kratko vrijeme, postala tajnica i domaćica u pariškom domu Alfreda Nobela. Ipak, ljubav prema Arthuru bila je jača. Ubrzo se vratila, tajno se udala za njega, nakon čega je mladi par, razbaštinjen i bez podrške, pobjegao u Gruziju. Tamo su proveli gotovo desetljeće, živeći skromno i izdržavajući se podučavanjem i pisanjem. Upravo je u Gruziji, svjedočeći strahotama Rusko-turskog rata, Bertha von Suttner učvrstila svoja pacifistička uvjerenja koja će definirati ostatak njezina života.

"Dolje s oružjem!": Roman koji je potresao Europu

Nakon povratka u Austriju 1885. godine, Bertha se potpuno posvetila mirovnom aktivizmu. Godine 1889. objavila je roman koji će joj donijeti svjetsku slavu – Die Waffen nieder! (Dolje s oružjem!). Knjiga, napisana iz perspektive mlade žene koja u ratovima gubi svoje najbliže, bila je snažna i emotivna osuda rata i militarističke kulture. Postala je međunarodni bestseler, prevedena na brojne jezike i uspoređivana s američkim romanom Čiča Tomina koliba zbog svog golemog društvenog utjecaja. Ovaj roman katapultirao ju je u središte europskog mirovnog pokreta. Postala je njegova vodeća figura, osnivajući Austrijsko društvo za mir, uređujući pacifistički časopis i sudjelujući na mirovnim kongresima diljem svijeta. Njezin glas, koji je pozivao na osnivanje međunarodnih sudova i arbitražu kao sredstvo rješavanja sukoba, postao je nezaobilazan u tadašnjim političkim raspravama.

Profimedia

Prijateljstvo koje je stvorilo nagradu za mir

Iako je njezin radni odnos s Alfredom Nobelom trajao svega tjedan dana, njihovo prijateljstvo i dopisivanje nastavilo se sve do njegove smrti 1896. godine. Vjeruje se da je upravo Bertha von Suttner bila ključna osoba koja je inspirirala izumitelja dinamita da u svoju oporuku uvrsti nagradu za mir. U pismima ga je uporno informirala o napretku mirovnog pokreta, uvjeravajući ga da mir nije samo utopijski san, već ostvariv cilj. Smatra se da je njezina strast i argumentacija presudno utjecala na njegovu odluku da dio svog bogatstva namijeni "prvacima mira".

Kada joj je 10. prosinca 1905. dodijeljena Nobelova nagrada za mir, bilo je to priznanje ne samo za njezin rad, već i simbolična pobjeda cijelog pokreta. U svom Nobelovom predavanju istaknula je da se u svijetu odvija "proces internacionalizacije i ujedinjenja", potaknut tehnološkim napretkom i ekonomskom međuovisnošću, koji neizbježno vodi prema dobu sigurnog mira.

Nasljeđe koje traje

Bertha von Suttner nastavila je neumorno raditi, upozoravajući na nadolazeću opasnost sve veće utrke u naoružanju u Europi. Sudjelovala je na Drugoj haškoj mirovnoj konferenciji 1907. i do posljednjih dana radila na organizaciji sljedećeg velikog mirovnog kongresa. Sudbina je htjela da premine od raka 21. lipnja 1914., samo tjedan dana prije atentata na Franju Ferdinanda u Sarajevu – događaja koji je pokrenuo Prvi svjetski rat, katastrofu koju je cijeli život pokušavala spriječiti.

Profimedia

Danas, 120 godina nakon što je primila Nobelovu nagradu, nasljeđe Berthe von Suttner živi. Njezin lik krasi austrijsku kovanicu od 2 eura, kao trajni podsjetnik na njezin doprinos. Njezin život i djelo ostaju snažna inspiracija i dokaz da su hrabrost, upornost i vjera u bolji svijet najmoćnije oružje u borbi za mir.

Hot.hr