"Uvijek izađem prije jakog jutarnjeg svijeta. Ove rane šetnje su dobre, između ostalog, i u pripremi za moj posao", napisala je 1847. godine spisateljica i prva sociologinja Harriet Martineau. Nije trebala znanstvene dokaze kako bi bila uvjerena u dobrobiti ranojutarnje šetnje. Danas su te prednosti potvrđene i ako ideš u samo jednu šetnju tijekom dana , učini to odmah ujutro.
Prednosti jutarnje šetnje
Zašto je važna? Svjetlost je glavni mjerač vremena za svaku stanicu u našem tijelu. Stoga kad dobijemo dovoljno svjetla unutar sat vremena nakon buđenja svaka stanica i neuron mogu se postaviti u skladu s tim. Ne trebaju nam sati svjetla — dovoljno je 10 minuta hoda. Također nas ne bi trebalo smetati ni lošije vrijeme jer čak prigušeno i oblačno dnevno svjetlo sadrži mnogo više luxa (mjera koja se koristi za intenzitet ili svjetlinu) nego što unutarnja rasvjeta može pružiti. Znaš li koje su sve prednosti jutarnje šetnje?
Uravnotežuje cirkadijalni ritam
Za naše tijelo je vrlo važna velika količina svjetlosti kada se probudimo jer će se aktivirati mozak i postaviti cirkadijalni ritam za dan. Brojne studije su pokazale da način na koji provodimo prvi sat buđenja može povećati ili smanjiti naše šanse za dobar san. Jutarnje svjetlo poručuje neuronima iza naših očiju da je vrijeme da krenemo, a onda se smanjuje proizvodnja melatonina (hormona zbog kojeg se osjećamo pospano). No i velika količina svjetla također šalje kortizol da preplavi naša tijela, odnosno budi nas, daje nam energiju i osnažuje nas. U idealnom slučaju, nekoliko minuta jutarnje šetnje trebalo bi biti bez sunčanih naočala, piše Mindbodygreen.com.
Jutarnje svjetlo također u našem tijelu proizvodi serotonin zbog kojeg se osjećamo dobro. Iako se čini čudnim, ranojutarnja šetnja mogla bi biti najbolja stvar koju možemo učiniti da poboljšamo noćni san.
Pomaže zdravlju srca i krvnih žila
Jutarnje svjetlo čini još puno toga, osim što nas budi i pomaže nam da lakše zaspimo. Ranojutarnja šetnja također može zaštititi srce i krvožilni sustav. Znanstvenici su već uočili vezu između svjetlosti i srčanih bolesti, primjećujući veću učestalost srčanih udara tijekom zimskih mjeseci. Jedna studija je pokazala da ispitanici koji su bili izloženi 30 minuta intenzivnom svjetlu između 8:30 i 9 sati pet uzastopnih dana imali su povišene razine proteina zvanog PER2. On je ključan za postavljanje cirkadijanskih ritmova, poboljšanje metabolizma i jačanje krvnih žila. No, ni jedna unutarnja svjetlost, bez obzira koliko jaka, ne može tako utjecati na tijelo i stoga je ipak važno otići u šetnju ili prošetati barem dio puta kada idemo na posao.
Jutarnja svjetlost utječe na metabolizam
Studija iz 2012. pokazala je da su žene koje su svako jutro hodale 45 minuta bile aktivnije ostatak dana. Također su manje reagirale na fotografije hrane. Ovo je bilo jedno od prvih izvješća koje je utvrdilo da nas tjelovježba energizira, a istodobno potiskuje apetit. Neki istraživači sada misle da jedemo manje nakon vježbanja jer žustri pokreti podižu našu tjelesnu temperaturu, aktivirajući neurone hipotalamusa, koji nam pomažu kontrolirati unos hrane. Kao što manje jedemo kada je vani toplo, tako jedemo manje kada nam se tijelo zagrije hodanjem.
