Stigle su nam i maškare kojima se ipak najviše vesele djeca i mladi. Možda se i varam, možda i u vama karneval uspije probuditi ono vječno dijete koje čeka priliku da se pod maskom veseli i malo ludira. Kada sam bila mala sjećam se „kućnog odbora“ koji bi se sastajao svake godine u vrijeme maškara kao da se radi o donošenju najnovije povelje na svjetskoj razini i mozgao o kostimu za vrtić, pa osnovnu školu, pa dramsku grupu, a kasnije su u pitanju bili tulumi. Budući da mi ta vrsta kreativnosti nije baš bliska, sa suzama u očima uvijek bih uspijevala nagovoriti sestru da pusti mašti na volju i osmisli krasne kostime kojima sam se silno veselila. Jedan od njih, kojeg se i danas sjećam, bila je crna kraljica.
Prije nekoliko godina bila sam na Venecijanskom karnevalu i to je doista veliki doživljaj kojeg bih vam svakako preporučila. No, nemojte se uputiti vlastitim prijevozom kako vam se izlet ne bi pretvorio u noćnu moru. Radije se priključite nekoj od grupa koje vikendom idu na jednodnevne i dvodnevne izlete autobusima jer ste bez brige. Venecija se u dane karnevala pretvara u grad mašte, fantazije, sveopćeg urnebesa i veselja. Stotine razdraganih turista iz mnogih svjetskih zemalja plešu, pjevaju i na Trgu sv. Marka možete sresti mnoge likove iz bajki. Otvoreni su muzeji, izložbe, galerije, ukratko grad živi 24 sata. Venecija je svjetski poznata i po svojim karakterističnim maskama koje svakako vrijedi vidjeti, a koje su se nekoć izrađivale po kalupu nečijeg lica.
Nemate li vremena otići u Italiju, ove godine nakon dugo vremena i u Zagrebu će s održati maškare. Doduše koncept mi baš nije jasan, a radi se o velikom parkiralištu preko puta jezera Bundek. Tamo možete razgledati stare zanate, vidjeti vitezove, a, ako se ne varam, vidjela sam i kupolu cirkusa. Očekuje se Severina i mnogi drugi glazbenici, te maskirane povorke osnovnih škola.
Rijeka je poznata po sjajnom maskenbalu na Korzu koji je već tradicionalan, iako mene oduševljavaju Zvončari koji se spuštaju iz Matulja, obučeni u životinjsku kožu i oboružani ogromnim zvonima – volim vidjeti sačuvane djeliće stoljetne tradicije.
Ako ikako možete, svratite u Samobor, tamo je fašnik već počeo u petak i traje do 8.3. Program je doista bogat, a fašničku povorku, u velikoj mjeri politički intoniranu, možete pogledati nakon ovog vikenda ponovno od četvrtka 3.3 do nedjelje 6.3 u 18.30. , a detalje pogledajte na: http://www.tz-samobor.hr/kalendar/25-185-samoborski-fasnik.
I za kraj svratimo malo u prošlost...
Jeste li znali da je fašnik pokladno slavlje koje se u drugim dijelovima Hrvatske još naziva karneval i mesopust, a Samoborski fašnik najpoznatije su pokladne svečanosti u okolici Zagreba i jedne od najstarijih koje se održavaju u Hrvatskoj. Korijeni fašnika su pretkršćanski, a prerušavanje, mazanje lica, zaglušna buka i sipanje pepela trebalo je otjerati zimu, demone i zle sile od ljudi, domova, stoke i usjeva te dozvati proljeće.
Poklade se povezuju i sa zimskim kultovima antičkog Rima, posebice Saturnalijama. Iako se Crkva opirala, karnevalski običaji su se održali i naročito su živi u gradovima katoličke Europe. U IX. stoljeću propisana crkvena mjera nalagala je post u ponedjeljak i utorak uoči Čiste srijede ili Pepelnice, ali narod je te posne, bezmesne dane, odnosno mesopust ispunio izrazito suprotnim običajima – jakom hranom i pićem te je tako došlo i do terminološke zbrke pa se to vrijeme neumjerenosti u nekim krajevima naziva mesopust. “Mesopusnu neumjerenost” prate zabava i maskiranje, a pod krinkama je sve dopušteno te su tako rođena karnevalska veselja, tj. poklade. Samoborske pokladne svečanosti datiraju iz dvadesetih godina XIX. stoljeća kada se na ulicama održavalo fašničko veselje, a u općinskom magistratu ples pod maskama.
S kojom biste se maskom najlakše poistovjetili?
Vaša Ema Jurić