Kratkometražni igrani film Čovjek koji nije mogao šutjeti redatelja Nebojše Slijepčevića prvi je hrvatski film od osamostaljenja koji je nominiran za prestižnu nagradu Oscar u kategoriji najboljeg kratkog igranog filma. Film je temeljen na istinitoj priči o tragičnim događajima iz 1993. godine u Štrpcima, kada su srpske paravojne snage zaustavile vlak na liniji Beograd–Bar i izvršile brutalno etničko čišćenje.
Film je premijerno prikazan 24. svibnja 2024. na Filmskom festivalu u Cannesu, gdje je osvojio jednu od najvažnijih nagrada – Zlatnu palmu za najbolji kratkometražni film. Time je stekao međunarodno priznanje i krenuo na put koji ga je doveo do nominacije za Oscara.
Nagrade koje su obilježile njegov uspjeh
Osim Zlatne palme u Cannesu, Čovjek koji nije mogao šutjeti osvojio je i nagradu Europske filmske akademije (EFA) za najbolji kratkometražni film na svečanosti održanoj 7. prosinca 2024. u Luzernu. Film je dobio i francuskog Oscara, nagradu César koju dodjeljuje francuska Akademija filmske umjetnosti i tehnike. Nakon što se našao na užem popisu za nominaciju za Oscara, 23. siječnja 2025. stigla je i službena potvrda – hrvatska kinematografija konačno ima film u konkurenciji za ovu prestižnu nagradu.
Ako na 97. dodjeli Oscara, koja će se održati 3. ožujka 2025., osvoji zlatni kipić, postat će prvi film koji je u istoj godini osvojio Zlatnu palmu, Europsku filmsku nagradu i Oscara u kategoriji kratkometražnog filma, čime bi se upisao u anale svjetske kinematografije.
Radnja filma – istinita priča o hrabrosti
Radnja filma smještena je u Bosnu i Hercegovinu 27. veljače 1993. godine. Vlak koji putuje iz Beograda prema Baru zaustavljaju srpske paravojne snage u Štrpcima. Nakon što dobiju dojavu da u njemu ima muslimanskih putnika, izvode ih iz vlaka i pogubljuju. Među 500 putnika nitko se ne usudi suprotstaviti osim jednog čovjeka – umirovljenog časnika Tome Buzova, koji je putovao u posjet sinu. Njegova hrabrost i odlučnost da ne ostane nijemi promatrač koštaju ga života, ali istovremeno čine ga simbolom ljudske časti i moralne snage.
Scenarij za film napisao je redatelj Nebojša Slijepčević, a glavne uloge tumače Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumelaš, Lara Nekić, Priska Ugrina i drugi. Film je nastao u produkciji kuće Antitalent, uz koproducentice iz Bugarske i Francuske te potporu Hrvatskog audiovizualnog centra.
Fim možete besplatno pogledati ovdje.
Konkurencija na putu do Oscara
Uz film Nebojše Slijepčevića, u kategoriji najboljeg kratkometražnog igranog filma nominirana su još četiri filma, svaki s jedinstvenom temom i snažnom porukom.
The Last Ranger (Južnoafrička Republika)
Južnoafrički film The Last Ranger redateljice Cindy Lee bavi se problemom krivolova i borbom za očuvanje ugroženih vrsta. Priča prati mladu Lithu koju posljednji preostali čuvar vodi kroz rezervat divljači, no njihovo putovanje završava tragično kada ih napadnu lovokradice. Film donosi snažan ekološki komentar i prikazuje kako je zaštita divljih životinja često pitanje života i smrti.
Anuja (Indija)
Anuja, film Adama J. Gravesa, donosi emotivnu priču o darovitoj devetogodišnjoj djevojčici koja se suočava s prilikom koja bi joj mogla promijeniti život, ali i narušiti odnos sa sestrom Palak. Film se bavi temom dječjeg rada u globalnom sustavu te upozorava na njegovu učestalost i ignoriranje. Njegova snaga leži u prikazu djetinjstva koje je istovremeno puno nevinosti i nepravde, što ga čini jednim od najdirljivijih naslova u konkurenciji.
I’m Not a Robot (Nizozemska)
Crnohumorni nizozemski film I’m Not a Robot redateljice Victorije Warmerdam donosi surealističnu priču o ljudskom identitetu i suvremenoj tehnologiji. Radnja započinje kad glazbena producentica Lara ne uspije dokazati svom računalu da nije bot, što je dovodi do egzistencijalne krize i uvjerenja da je možda zaista robot. Film se ističe nekonvencionalnim humorom i filozofskim promišljanjem o tehnologiji i ljudskosti, a njegovo uvrštenje među nominirane bilo je svojevrsno iznenađenje.
A Lien (SAD)
Američki film A Lien, braće Sama i Davida Cutler-Kreutza, bavi se temom imigracije i birokratskih izazova u Sjedinjenim Američkim Državama. Prati mladi bračni par koji se suočava s nepredviđenim problemima tijekom intervjua za zelenu kartu. Film prikazuje realnost imigracijskog sustava i nepravde s kojima se suočavaju oni koji žele bolji život u Americi. Njegova aktualna i društveno angažirana tematika odjeknula je u javnosti, čime je osigurao mjesto u utrci za Oscara.
Tko će odnijeti zlatni kipić?
Svaki od ovih filmova donosi snažne priče i različite perspektive – od ekoloških i društvenih problema do filozofskih pitanja identiteta. Čovjek koji nije mogao šutjeti već je pokazao svoju snagu osvajanjem nagrada u Cannesu i na Europskim filmskim nagradama, no ostaje vidjeti hoće li uspjeti nadmašiti konkurenciju i osvojiti Oscara. Kako god bilo, jedno je sigurno - već je sada ispisao povijest te postao ponos hrvatske kinematografije.
