Sobovi su jedan od sinonima za Božić otkako je Clement C. Moore objavio svoju slavnu pjesmu "Posjet Svetog Nikole" 1823. godine, ali ipak, opažanje ovih krznenih životinja može biti izazov.
To je zato što se sobovi obično nalaze u krajnjim sjevernim regijama Europe, Sjeverne Amerike i Azije, područjima poznatim po svom gotovo neprohodnom krajoliku i hladnim zimskim temperaturama.
Djed Božićnjak uvijek će postojati
Riječ sob dolazi od starosordijske riječi "hreinin", što znači "životinja s rogovima", a prepoznatljivi su po svom gustom krznu i velikim rogovima.
Iako mnogi vjeruju da su sob i caribou dvije različite vrste, nisu. Prema zoološkom vrtu Smithsonian i San Diego, sobovi i caribou klasificirani su kao iste vrste, a imenovanje ovisi o lokaciji i statusu pripitomljavanja.
Na primjer, u Europi se ti sisavci nazivaju sobovima, dok se u Sjevernoj Americi izraz caribou koristi kada se odnosi na divlju, nepripitomljenu populaciju.
Još jedna česta zabluda kada su u pitanju ove životinje jest to da samo mužjaci sobova imaju rogove. Sob je zapravo jedina vrsta jelena u kojoj ženke također imaju rogove. I jednom i drugom spolu iz godine u godinu izraste novi par rogova, pri čemu mužjaci ispuštaju svoje rogove početkom prosinca, a ženkama otpadaju u kasnu zimu ili rano proljeće. Kao rezultat toga, mnogi zoolozi nagađaju da je stado koje vuče Djedove sanjke u stvari žensko.
Sobovi su "cirku-polarna" vrsta, što znači da ih možeš pronaći u svakoj zemlji koja je blizu arktičkog kruga, ali ovih pet lokacija najbolje su lokacije na kojima možeš uočiti Rudolfa.