VBZ
Johanna Holmström - ANĐELI S ASFALTA
Kad se svjetovi sudaraju, mlade djevojke često su prve žrtve…
Tinejdžerica Leila i njezina starija sestra Samira žive u Helsinkiju. Majka im je Finkinja koja je prihvatila islam udajom za njihova oca Farida i sa strašću je uronila u novu religiju. Ona nosi hidžab i živi uz zabrane i opomene, a kćeri odgaja u skladu s tradicionalnim vrijednostima. A one samo želi živjeti kao većina mladih djevojaka u Finskoj: izlaziti, imati mladića, pripadati. No i društvo u cjelini okreće im leđa. Rasizam, seksizam i nasilje prožimaju svijet u kojem žive. A kad se Samira odseli od kuće, situacija postaje opasna…
Anđele s asfalta kritičari nazivaju izuzetnom i važnom knjigom koja ne preza od najkontroverznijih pitanja i problema našega vremena. Priča je to koja ocrtava društvene i kulturalne sukobe današnjice – asimilaciju imigranata u zemlje razvijene demokracije i rastući nacionalizam i rasizam. A kad se svjetovi sudaraju, mlade djevojke često su prve žrtve.
Autorica prikazuje mlade žene muslimanske vjere na pragu odrasla života u najranjivijim trenucima, rastrzane između različitih kultura i identiteta. Ali ona govori i o svim mladim djevojkama koje su izložene poruzi vršnjaka, diktatu medija ili pritisku za otvorenim iskazivanjem seksualnosti. U ovoj poetičnoj i ponekad crnohumornoj prozi Holmström nas vodi u svijet djevojačkih nesigurnosti, nadanja i čarki, a pitanje – nosi li svaka žena, kojoj god kulturi pripadala, na sebi cijenu – sâmo se nameće.
Doree Lewak - GODINE PANIKE
Kako podnijeti udaju prijateljica, preživjeti hvatanje buketa i biti sretna bez prstena
Godine panike - dob u kojoj je djevojka prema uvriježenim društvenim kanonima već trebala zasnovati obitelj [a nije] te (1.) kad se agenda spojeva mijenja iz temelja i ljubavne avanture zamijene ozbiljni spojevi (2.), kad vam vaše tek zaručene prijateljice postaju neprijateljice (3.), kad svadbe postaju tužni podsjetnici na vaš solerski status.
Događa li vam se ovako nešto:
Uhvati li vas užas kad dobijete pozivnicu za nečije vjenčanje?
Oblije li vas hladan znoj kad čujete riječi čipka,
kristali Swarovski, hvatanje buketa...?
Razmišljate li o pomirenju s bivšim iako je već zaručen?
Jesu li vam »zabrinuti prijatelji« za rođendan poklonili mjesečnu pretplatu za Iskricu, Match.com, Zoosk...?
Ako su svi odgovori potvrdni, zakoračile ste u godine panike!
Što vam je, dakle, činiti? Bacite se istog trenutka na ovu zabavnu knjigu! Uz istinite životne priče paničarki, nužne savjete ili osvajačke taktike i strategije koje će vam priskrbiti pobjedničko mjesto u utrci za oltar, knjiga Godine panike vrhunski je vodič svakoj curi koja želi preživjeti godine soliranja, savladati paniku (ako je uhvati), osvojiti svoga Savršenoga i pritom se osjećati sjajno. Naučite:
kako se nositi s pritiskom vaših nametljivih uspaničenih prijatelja, roditelja i ostatka obitelji
kako se zaputiti u uspješnu potragu za potencijalnim zaručnikom
kako odašiljati signale profinjenosti i poželjnosti
kako utvrditi raspored ljubavnih spojeva i pridržavati ga se
kako prepoznati krivog, a kako pravog ženika
kako se domoći zaručničkog prstena i zapečatiti stvar
kako biti sretna solerica.
Mirjana Krizmanić - O TOLERANCIJI
Činjenica da se o toleranciji mnogo govori, ali premalo zna, potakla me na ponovno razmatranje tolerancije u svakodnevnom životu svakoga od nas i društva u cjelini. U proteklih desetak godina pokazalo se da se tolerancija i dalje često spominje, ali rijetko primjenjuje u svakodnevnom životu pojedinca, obitelji i društva. – Mirjana Krizmanić
Tolerancija u obitelji, na poslu, u društvu, na različitim mjestima i u različitim prilikama povećava nam kvalitetu življenja i obogaćuje naš svakodnevni život i odnose s drugim ljudima na mnogo različitih načina. Jednako tako, i opravdana netolerancija, odnosno nepodnošenje mržnje i zavisti, nepoštenja i korupcije, zavaravanja drugih i sebe može spriječiti niz ostalih nepoželjnih oblika ponašanja. Stoga je nužno govoriti o granicama tolerancije i aktivnoj netoleranciji različitih oblika ponašanja koja štete drugima i nama samima i koja nam često umanjuju kvalitetu života.
U svojoj najnovijoj knjizi O toleranciji ugledna hrvatska psihologinja Mirjana Krizmanić bavi se tolerancijom i netolerancijom te posljedičnom snošljivošću i uljuđenošću kao čimbenicima o kojima ovisi koliko će netko biti tolerantan ili ne. Kako se čini, često se precjenjuje vlastita i podcjenjuje tuđa tolerancija, što se u određenoj mjeri može ispraviti boljim upoznavanjem samoga sebe i drugih ljudi kao i poučavanjem djece i mladih. Na taj način stječe se kontrola nad vlastitim ponašanjem i stvaraju temelji za razvoj tolerancije. Jedan od ciljeva ove knjige jest potaknuti razmišljanje o vlastitoj snošljivosti te ponuditi načine za poticanje vlastitoga tolerantnoga ponašanja.
Bekim Sejranović - TVOJ SIN HUCKLEBERRY FINN
Tvoj sin Huckleberry Finn jedan je od onih romana koji pišete jednom u životu, u koji uložite cijeli život.
Roman Simić
Najbolji roman jednog od najzanimljivijih postjugoslavenskih pisaca.
Zoran Ferić
Matori, pripovjedačev otac, teško je bolestan, prije smrti dolazi iz Australije u Brčko vidjeti sina s kojim je cijeli život u zategnutim i kompliciranim odnosima. Njegov sin je pisac koji se iz Osla vratio u Brčko i živi u brodici na rijeci – plovi, ponekad piše i redovito se drogira. Otac mu kupuje veći, ali stari brod koji zajedno pokušavaju obnoviti, a u tome im pomaže Crnac, piščev prijatelj i riječni krijumčar.
Matori se jednog jutra nije vratio s noćnog ribolova. Sin se boji da se dogodilo najgore, pa krene obilaziti savske ade i ribičke loge, traži Matorog i istovremeno ga je strah onoga što će naći pa se neprestano puca svojim ‘koktelima’. Tijekom potrage pripovijeda nam povijest kompleksnog odnosa s ocem, ali i druge ključne trenutke svog života, kao i svoju najveću riječnu avanturu, plovidbu Savskom bubom, s Norvežaninom Petterom i Japancem Mokuom, od Brčkog do Crnog mora. Bekim Sejranović napisao je fascinantan roman o životu na rijeci, prvi takav na ovim prostorima, pa posveta Marku Twainu nije nimalo slučajna. To je istovremeno i roman o potrazi za vlastitim identitetom, roman o odrastanju odnosno odbijanju da se odraste, roman o odnosu oca i sina, ljubavni roman, i na kraju, roman o drogiranju i borbi s ovisnošću, također prvi takav na ovim prostorima.
Zadnjih godina jedan drugi Norvežanin, Karl Ove Knausgaard, postao je svjetska književna zvijezda opisavši do najsitnijih i najintimnijih detalja svoj život, pritom nimalo ne štedeći ni sebe ni svoju obitelj. Sejranović radi slično, samo što je njegov roman beskompromisniji, iskreniji, kompleksniji, uzbudljiviji, autoironičniji, duhovitiji...
Zoran Ferić - NA OSAMI BLIZU MORA
Četiri godine nakon velikog uspjeha ‘Kalendara Maja’ Zoran Ferić pojavljuje se s romanom koji ponajviše nastoji oko muško-ženskih relacija i peripetija. Ali za razliku od iscrpnog ‘Kalendara’, Ferić ovdje ne ispisuje kompletne živote svojih likova, nego ih hvata u ključnim epizodama u kojima se ti životi formiraju ili prelamaju. Slika je fragmentarna, ali roman cjelovit i zaokružen.
Ferićev književni dom i ovaj je put otok Rab (ali autor svoje likove slijedi i u Makueniju, Battle Creeku, Krakovu, Grazu, Zagrebu, Rijeci...) na kojem pratimo živote nekoliko lokalnih ‘galebova’ i ‘malomišćanskih’ cura od adolescencije nabrijane hormonima do onih umornih i rezigniranih trenutaka kad već počinjemo sumirati svoje živote. Luka, Boris, Gavran, Škembo, Lena i Alka glavni su protagonisti, s tim da se u njihove živote upleću i brojne ‘strankinje’: Constanze, Gaby, Urlike, Dagmar, Marie...
Ljubav, seks, mnoštvo smiješnih i prepoznatljivo ferićevskih grotesknih situacija, ali i tuga, melankolija i vječna borba sa životom koji nas uvijek nekako ‘zajebe’, a sve ispisano majstorskim rukopisom jednog od najuvjerljivijih glasova hrvatske književnosti.
Zoran Ferić rođen je 1961. u Zagrebu. Diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i od 1994. radi kao profesor hrvatskog jezika u zagrebačkoj XVIII. gimnaziji. Priče objavljuje u časopisima i novinama od 1987. godine, ali prvu knjigu priča, Mišolovka Walta Disneya, objavio je 1996. godine u Nakladi MD. Deset godina poslije dobio je za nju Nagradu Dekada. Za drugu knjigu priča, Anđeo u ofsajdu, objavljenu 2000. godine (Naklada MD) dobio je Nagradu Ksaver Šandor Gjalski i Nagradu Jutarnjeg lista za proznu knjigu godine. Prvi roman Smrt djevojčice sa žigicama (Naklada MD) objavio je 2003., a sljedeće godine pod naslovom Otpusno pismo (Profil) izlazi mu zbirka kolumni koje piše za tjednik Nacional. Roman Djeca Patrasa objavio je 2005. godine u biblioteci Premijera Jutarnjeg lista. Šest godina poslije, 2011., izlazi mu roman Kalendar Maja za koji je dobio nagradu Vladimira Nazora, Jutarnjeg lista, Grada Zagreba i pulskog sajma knjiga (Kiklop). Druga knjiga izabranih kolumni Apsurd je zarazna bolest izašla je 2012. godine. Knjige su mu prevedene na njemački, engleski, poljski, ukrajinski, slovenski, talijanski i španjolski jezik.
Chimamanda Ngozi Adichie - AMERIKANA
Nagrađivana nigerijska spisateljica Chimamanda Ngozi Adichie (1977.) zasjala je na svjetskoj književnoj sceni romanom Polovica žutog sunca u kojem prikazuje građanski rat u Nigeriji. Amerikana, njezin treći i jednako snažan roman, ocrtava život u poslijeratnoj Nigeriji, ali i u SAD-u i Velikoj Britaniji. Roman je dobio nagradu američkog Nacionalnog udruženja književnih kritičara (kojom su svojedobno ovjenčane i nobelovke Alice Munro i Toni Morrison).
Amerikana ponajprije prati sudbinu mladog para ? Ifemelu i Obinzea. Njihova Nigerija shrvana je korupcijom i siromaštvom, a ljudi bježe iz zemlje, i to ne zbog gladi ili rata, već zbog „letargije uzrokovane nedostatkom izbora“. Samosvjesna Ifemelu odlazi na studij u Ameriku gdje proživljava neuspjehe i pobjede, nove ljubavne veze i prekide, ali stalno osjeća težinu onoga o čemu u Nigeriji nikad nije razmišljala: svoje rase. Obinze ne uspijeva dobiti američku vizu i odlazi u Englesku gdje radi ilegalno i na kraju je uhićen.
Trinaest godina poslije Obinze živi u Nigeriji, obogatio se i zasnovao obitelj, a Ifemelu u SAD-u piše duhovit blog o rasnim temama koji joj donosi slavu i stipendiju na Princetonu. Prekretnica romana njezina je odluka da se vrati u Afriku. Nakon toliko godina odvojenosti i promjena Ifemelu i Obinze sastaju se u naizgled drugačijoj Nigeriji...
Amerikana je roman o snazi prve ljubavi i mladenačkim snovima, životu u emigraciji, političkim previranjima, američkom snu. Ona je bogata tapiserija puna živopisnih likova koja prikazuje dva svijeta, onaj nigerijski i američki. Iako progovara o tome što znači biti crne boje kože u 21. stoljeću na Zapadu i ispisuje snažnu priču o rasi i identitetu, Amerikana je u osnovi knjiga o težnji svakoga od nas da u ovome razlomljenom, napuknutom i često okrutnom svijetu nađemo svoje mjesto i smisao.
Jonathan Franzen - ČISTOĆA
Četrnaest godina nakon „Korekcija“ i pet godina nakon „Slobode“ Franzen je napisao još jedan velik roman, „najintimniji dosad, u kojem je svojem glasu dodao neke nove tonove“.
The New York Times
Purity Pip Tyler živi kao skvoterica u Oaklandu, opterećena je studentskim kreditom, a jedina joj je obitelj majka. Odrasla gotovo u izolaciji, ne zna majčin pravi identitet ni tko joj je otac i boji se da nikad neće imati normalan život. Druženje s anarhistima iz Njemačke odvodi Pip u Južnu Ameriku gdje počinje raditi kao pripravnica u Sunčanom projektu, hakerskoj skupini sličnoj WikiLeaksu. Pip se nada da će tamo otkriti tajnu svoga podrijetla. Na čelu grupacije karizmatični je Andreas Wolf, koji je mladost proveo u Istočnoj Njemačkoj i proslavio se u vrijeme pada Berlinskoga zida. Premda mnogo stariji od nje, Wolf pokazuje naklonost prema Pip i između njih se razvija poseban i intenzivan odnos.
Ova se priča grana u prošlost i sadašnjost, u sedam povezanih dijelova knjige koji su ispripovijedani kroz prizme različitih likova. Pri tom Franzen stvara svijet originalnih i nezaboravnih likova – novinari, leakeri, ljubavnici i supružnici, loši pisci, karijeristi, tragičari.
Gotovo svaki lik u romanu traži “čistoću” u nekom obliku, a propitivanje istine i laži, čistog i zagađenog događa se na mnogim razinama njihove egzistencije i međusobnih odnosa.
„Čistoća“ je zamršen, ali savršeno kontroliran roman o velikim temama (život u komunizmu i pad Istočnog bloka, ogoljavanje privatnosti u eri interneta, korupcijske afere u visokoj politici, toksičnost kulture opsjednute slavom). No ipak, u samom srcu romana pulsiraju puno intimniji problemi i teme: propali brakovi, slomljena prijateljstva, mučna djetinjstva, seksualne fantazije i perverzije, trenuci kad se suočavamo s vlastitim demonima, ludilom i kaosom. Svi likovi u romanu nose neku svoju tajnu, sram i krivnju, a sâm Franzen “Čistoću” je nazvao knjigom o našim modricama i povredama.
Ovim romanom Franzen je još jedanput pokazao da je izuzetan pripovjedač koji proniče u bolne točke današnjice i naše egzistencije, snažno, duhovito i s profinjenom dozom ironije.
