“Voda je veliki izvor energije – zato filmovi i počinju i završavaju scenama vode”, kaže redatelj Steve Lichtag. “Voda je misterij koji tek moramo dokučiti. Ne možemo odoljeti napasti za životom kraj vode, za gledanjem u nju… Određeni smo njenom nevjerojatnom energijom. I trudimo se pokoriti vodu.”
Prema svim zakonima Zemlje, gdje ima vode ima i života. Do nedavno vodu smo uzimali zdravo za gotovo i bili naviknuti na činjenicu da voda krene kad otvorimo slavinu. No, to više nije slučaj ni u Hrvatskoj. Primjerice, tijekom ljeta mnogi su pogođeni nedostatkom vode, a na otocima nije neobično da obitelji moraju dovoziti vodu u svoja crpilišta ili bunare. Nitko od nas se ne brine oko nestašice vode, to je zato što automatski pretpostavljamo da će voda jednostavno biti tu. Ali, čim prestane teći, iz bilo kojeg razloga, počinjemo se intenzivnije brinuti i odjednom shvaćamo za što nam sve treba voda. Jutarnja higijena postaje problem, kao i većina kućanskih sitnih poslova. Odjednom se ne osjećamo dobro i jedina stvar na koju možemo misliti je kako opet učiniti da voda teče. U svijetu je još i gore, postoje mjesta sa totalnom nestašicom kvalitetne vode za piće i zbog toga na tisuće ljudi dnevno umire.
Zemlju nazivaju plavim planetom, a takvu boju joj omogućuje voda. Voda, bez koje nebi bilo života na zemlji, voda koja poput plave vode evocira osjećaj mira i smirenosti. Potraga za životom u svemiru je ustvari potraga za vodom. Zahvaljujući fizičkim silama, voda je obećavajući izvor energije i u isto vrijeme predstavlja mogući izvor hidrogena dobivenog pomoću biološke katalize. Vodeni ciklus je najmoćniji materijalni ciklus na zemlji. Svake godine, otprilike 500 trilijuna tona prođe kroz nju. Samo 2,6% od tog volumena je svježa voda. Oko 1% rezervi svježe vode je dostupno ljudima; to je 0,007% ukupne vode na Zemlji.
Nedovoljna konzumacija vode je vrlo ozbiljan problem u svijetu. Osoba koja živi u uvjetima gdje za sad ima dovoljno pitke vode teško si može predočiti nemir koji osjeća osoba koja je danima bez vode. Iako ponekad kažemo da umiremo od žeđi prestravila bi nas slika situacije u kojoj bi vodu pili iz prljave bare. Pa ipak, više od milijardu ljudi u svijetu nema pristup kvalitetnim izvorima vode, što znači da u principu nemaju izbora osim piti prljavu vodu koja ih može ubiti. To je zato što voda čini 70% ljudskog tijela i apsolutno je esencijalna za njegovo održanje. Bez regularnog unosa pitke vode, pojavljuje se dehidracija čiji su glavni simptomi glavobolja, suha koža i oslabljena funkcija bubrega, te dolazi do viška iona i minerala. Fizička i mentalna sposobnost pada, može se javiti dezorijentacija, a dugotrajna dehidracija vodi ka nesvjestici i naknadnoj smrti od žeđi. Voda je zadužena za izbacivanje štetnih tvari iz organizma, ima veliku ulogu u metabolizbu i dio je cirkulacije krvi u kojoj prenosi kisik i CO2. Također, otapa vitamine u tijelu, osigurava dobro stanje kože i mišićnih membrana, a kroz process znojenja održava tjelesnu temperaturu.
Bez vode, čovjek može živjeti ograničeno vrijeme – otprilike dva do tri dana. Prvi znak nedostatka tekućine je osjećaj žeđi pa je logično da dehidrirana osoba nastoji utažiti žeđ. Ako nema pristup pitkoj vodi, popit će i prljavu vodu. To vodi do paradoksa – prljava voda može dovesti do ozbiljne dizanterije koja vodi još većoj dehidraciji tako da ljudi umiru zbog konzumacije zagađene vode.
Često, problem nije nedostatak vode već nedostatak čiste i pitke vode. Postoje jeftine tehnologije koje pokušavaju taj problem riješti na lokalnom novou. Unatoč tome, više od pola afričkih zemalja nema pristup dovoljnoj količni pitke vode. Te zemlje uključuju Ruandu, Angolu, Eritreju i primjerice Sierru Leone.
Nestašice vode i suha razdoblja su rastući fenomen i u Europi. Prema EU statistikama, kroz prošla tri desetljeća veličina teritorija EU i broj stanovnika pogođenih suhim razdobljima se značajno povečao (sa 6% na 13%). To europsku ekonomiju stoji najmanje 100 milijardi eura. Jedan od najvećih razdoblja suše je zabilježen 2003. kada je bilo pogođeno preko 100 milijuna ljudi i otprilike trećina područja EU. Šteta je bila 8,7 milijardi eura.
INOVATIVNA RJEŠENJA ZA BUDUĆNOST PLANETA
Prilikom korištenja kupaonice često smetnemo važnost ekologije i očuvanja okoliša, posebice prilikom ispiranja toaleta i tuširanja. Većina nije svjesna toga da je voda koju koristimo za sanitarne potrebe ujedno i pitka voda. Stoga uporabom velike količine te dragocjene tekućine svakog dana, doslovce, završe u toaletu.
U tvrtki Geberit svjesni su problematike rastuće potrošnje vode te stoga streme inovativnim rješenjima, ali i većoj ekološkoj učinkovitosti prilikom same proizvodnje. Svoja nastojanja očuvanja okoliša Geberit uspješno združuje i nadograđuje vrhunskim dizajnom koji u svaku kupaonicu unonosi savršenu estetiku i posebnu notu raskošne intimnosti.
Štednja vode te smanjenje rastuće potrebe za vodom, za Geberit predstavljaju dva najvažnija zadatka koje uspješno rješava već niz godina. Ispiranje, iako je za održavanje higijene nužno, zapravo predstavlja veliko rasipanje vode. U Geberitu su tu tešku dvojbu riješili na način koji je ugodan kako za okoliš, tako i za korisnika. Razvili su štednu tehnologiju ispiranja.
Štedna tehnologija ispiranja
S dvokoličinskim ispiranjem i tehnikom ispiranja sa start/stop funkcijom tipke za prekid toka vode, Geberit je u svojoj branši pionirski postavio nove standarde. Geberitovi omiljeni podžbukni vodokotlići tako omogućuju štedno dvokoličinsko ispiranje, odnosno, podesivu količinu vode za ispiranje toaleta. U štednji vode pridružuju im se i nadžbukni vodokotlići koji ujedno omogućuju smanjenu potrošnju vode.
Štedni Geberit vodokotlići omogućuju dvokoličinsko ispiranje s 3 ili 6 litara vode te u usporedbi sa standardnim 9litarskim vodokotlićem štede veliku količinu nam vode, odnosno više od 60%. Uporabom tipke za ispiranje sa stop/start funkcijom, koja omogućuje da ispiranje jednostavno prekinemo i time količinu vode za ispiranje smanjimo na minimum. U razdoblju od 1998. do 2006. godine Geberit vodokotlići s tehnologijom dvokoličinskog ispiranja ili tipkom za ispiranje sa start/stop funkcijom, pomogli su uštedjeti čak 4500 kubičnih metara vode.
Ekologija uvijek i svugdje
Stručnjaci u Geberitu brigu su za okoliš proširili i dalje, odnosno u javne i polujavne prostore u kojima voda zna teci u nedogled. Rješenje je svakako u senzorskim tipkama za ispiranje i armaturama za umivaonike. Voda teče samo onda kada je potrebno, odnosno kada se aktivira senzor, tako da se time izbjegne mogućnost ne zatvaranja slavine. Pored toga, podešenje jačine mlaza i temperature je vrlo jednostavno, što dodatno pridonosi uštedi.
Kod elektronske, senzorske armature za umivaonike, voda se uključuje elektronski bez ikakvih dodira što povećava ne samo higijensku vrijednost, nego i učinkovitu uštedu vode. U ponudi su različiti modeli s obzirom na program uštede vode ili uštede energije. Jednako su tako štedljivi i Geberit pisoari kod kojih se pri povećanoj uporabi vode količina vode za ispiranje smanjuje na jednu litru. Geberit sanitarni sistemi tako su postali ekonomično rješenje za svaki dom, ali i za javne sanitarne prostore koji su istovremeno i ugodni i ekološki.
Voda je izvor energije