Uskrs diljem Hrvatske: Tucanje pisanica, pucanje i vuzmenice, svi slave Isusovo uskrsnuće

Uskrs, najveći kršćanski blagdan, u Hrvatskoj je vrijeme duboko protkano tradicijom, obiteljskim okupljanjima i običajima koji se prenose generacijama. Iako u svojoj suštini slavi uskrsnuće Isusa Krista, hrvatski Uskrs, koji 2026. godine pada 5. travnja, živopisna je tapiserija u koju su utkani i prastari, pretkršćanski rituali slavljenja proljeća i novog života. Od Slavonije do Dalmacije, običaji se razlikuju, no svima je zajednički duh zajedništva i bogata trpeza koja slijedi nakon četrdesetodnevne korizme.

Pisanice - simbol novog života i ljubavi

Središnji simbol Uskrsa svakako su pisanice. Tradicija bojenja jaja seže daleko u prošlost, a nekada su se koristile isključivo prirodne boje. Najčešća je bila crvena, dobivena od ljuske crvenog luka, zelena od koprive ili špinata, a tamnosmeđa od hrastove kore. Za poseban sjaj, na kraju bi se jaje premazalo komadićem slanine.

Shutterstock

Tehnike ukrašavanja razlikuju se od regije do regije. Pisanice nisu bile samo ukras, već i dar. Mladići bi ih darivali djevojkama kao znak simpatije, a u Dubrovniku su zaručnice poklanjale jaja svojim budućim muževima. Nezaobilazan dio uskrsnog jutra je i tucanje jajima, popularna igra u kojoj članovi obitelji iskušavaju čvrstoću ljuske, a pobjednik je onaj čije jaje ostane čitavo.

Vatra, pucnjava i uskrsni zec

U sjeverozapadnim krajevima Hrvatske, na Veliku subotu, pale se veliki uskrsni krijesovi poznati kao "vuzmenice" ili "vuzmice". Ovaj običaj potječe iz poganskih vremena, no Crkva ga je prihvatila jer vatra i svjetlost simboliziraju samog Krista. U Zagorju je rasprostranjen i običaj pucanja iz kubura, mužara ili karabita, čime se glasno objavljuje radost uskrsnuća i tjeraju zle sile.

Josip Regovic/PIXSELL

Novijeg je datuma, ali danas vrlo raširen, običaj uskrsnog zeca, koji je stigao pod germanskim utjecajem. Djeca na Veliku subotu pripremaju gnijezda od trave i cvijeća, a zec im tijekom noći u njih ostavlja pisanice i slatkiše. Potraga za skrivenim jajima u vrtu postala je omiljena zabava za najmlađe na uskrsno jutro.

Uskrsni stol kao ogledalo Hrvatske

Vrhunac proslave je svečani uskrsni doručak i ručak. Hrana se tradicionalno nosi na blagoslov u crkvu u subotu navečer ili u nedjelju ujutro. U košari, prekrivenoj vezenim ubrusom, nalaze se kuhana šunka, jaja, mladi luk, hren te nezaobilazni slatki uskrsni kruh: pinca, sirnica ili pogača.

Shutterstock

Regionalne razlike najočitije su za uskrsnim ručkom, koji je odraz bogatstva i tradicije svakog kraja. U Dalmaciji je glavna zvijezda mlada janjetina, često pečena na ražnju ili ispod peke, poslužena s mladim lukom i kapulicom te zalivena crnim vinom. U Istri se uz pincu i pršut tradicionalno pripremaju kiseli kupus s mesom i fuži. Slavonski stol obiluje suhomesnatim delicijama poput kulena, a nakon juhe slijedi svinjsko pečenje i razni kolači. U Zagorju i sjeverozapadnoj Hrvatskoj ručak je nezamisliv bez purice s mlincima i domaćih zagorskih štrukli, a specifičan je i vrtanj - kruh koji se mijesi s vodom u kojoj se kuhala šunka.

NAJVEĆI BLAGDAN

Uskrsne dekoracije naših čitateljica: Pogledajte kako su uredile svoje domove