Za ljubitelj(ic)e filigrana bila je to prilika koja se ne propušta, mogućnost da sudjeluju u radionici izrade srebrnog nakita filigrana koju je organizirao Narodni muzej Zadar. Istodobno je održana i prezentacija filigrana s područja Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Namjera organizatora bila je popularizirati jednu od najbogatijih zbirki muzeja, ali i promovirati izradu nakita kao originalnog suvenira.
U fundusu Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar nalazi se tradicijski nakit koji je izveden tehnikom filigrana i granulacije, te stručnjaci kažu kako to može biti poticaj za suvremeno oblikovanje i izradu nakita. Stoljećima već tehnikom filigrana nastaju ukrasni predmeti i nakit koji ostavljaju bez daha. Uz zlato i koraljni nakit, upravo je filigransko srebro ono koje očarava svojom bezvremenskom ljepotom i izradom, te dizajnom koji pristaje uz sve modne stilove. Inače, tehnika uporabe finih srebrnih i zlatnih žica u izradi nakita bila je poznata već u antičkoj Grčkoj. Prvi je filigran pronađen u Troji, a kasnije su nađeni u Egiptu u grobnici faraona Tutankamona.
Kako se izrađuje tradicijski nakit filigran
Filigranski predmeti nastaju od vrlo tankih niti plemenite kovine koju majstor umjetnik najprije obrađuje velikom preciznošću. Zatim izrađuje osnovni okvir, najčešće cvijet ili neki geometrijski oblik – pa se umijećem spajanja, ispreplitanja te dodavanjem sitnih kuglica stvara željeni ukras, koji je katkad tako krhkog izgleda da podsjeća na čipku. Iako je ova tehnika još od davnina dio stvaranja i umijeća zemalja Mediterana, počeci nastanka filigrana sežu još do Egipta. I dok se za izradu predmeta filigran tehnikom do tada uglavnom koristilo zlato, Španjolci su u srednjem vijeku počeli koristiti srebro.Veliki procvat filigran je doživio u 18.stoljeću i od tada pa sve do danas filigran je jedna od najomiljenijih formi izrade tradicionalnog nakita.
Nakit za ukras i miraz
U našim su krajevima filigranski motivi posebnost Dalmacije i Dubrovnika. Puce, spona, broš, igla, kopča bili su obavezni dio miraza svake djevojke koji se nasljeđivao s koljena na koljeno. Filigranski broševi, križevi, naušnice, ukrasi za kosu, dugmad i danas su divan poklon koji u sebi spaja duh tradicije s modnim trendovima. Naziv ove tehnike dolazi od lat. filum - nit i granum - zrno. Da bi se neki predmet ili nakit izradio tehnikom filigrana, zbog osjetljive i nježne strukture, mora se prvo oblikovati osnovna kontura ili mustra predmeta koji se izrađuje. Ova osnova se formira od deblje žice ili traka, a poslije formiranja osnove radi se tzv. "punjenje“ tj. ispunjavanje međuprostora malim spiralama od najtanje žice. Poslije spajanja (lemljenja) svih detalja dolazilo je dopunsko ukrašavanje bez kojih je filigran nezamisliv. Prije svega to je dodavanje granula, sitnih srebrnih kuglica, zatim su tu sitnije i krupnije rombične pločice, trake ili polulopte. Ponekad se filigranu dodavao i ukrasni kamen.
„Kao pauk koji plete mrežu“
Pogled na majstora koji strpljivo i mukotrpno, satima, izrađuje filigranski nakit čini vam se poput pauka koji plete mrežu i spaja srebrne niti. Kako se izrađuje nakit tehnikom filigrana posjetitelji izložbe tradicijskog nakita u zadarskom Narodnom muzeju mogli su i uživo naučiti od majstora koji desetljećima s generacije na generaciju prenose znanje izrade nakita. Zanimanje za ovaj stari, umjetnički zanat i njegove jedinstvene proizvode sve više raste. Uvođenjem modernog dizajna oslonjenog na tradicionalne oblike i materijale, polako ali sigurno filigran opet pronalazi put do ljubitelja tog jedinstvenog, ručno izrađenog nakita bezvremenske ljepote.
Foto: © steheap - fotolia