Nakon godina prijezira od strane „masnofobičnih“ nutricionista i zatočenosti na vrhu prehrambene piramide uz popratno upozorenje „samo u malim količinama“, orašasto voće konačno preuzima zasluženu ulogu nutricionističkog heroja. Gotovo svakog dana nove studije dokazuju zdrastvene blagodati orašastog voća, od smanjenja rizika od srčanih oboljenja i raka do moguće uloge u prevenciji Alzheimerove bolesti.
Dokaza ima najviše u slučajevima sa srčanim oboljenjima. Nedavno je izdano istraživanje koje je uključilo preko 21.000 muških liječnika u SAD-u u proteklih 17 godina , a koje je pokazalo da su oni doktori koji su jeli 30 grama orašastog voća dva ili više puta tjedno imali 47 posto manje smrtnih slučajeva uzrokovanih srčanim problemima i 30 posto manje srčanih oboljenja. Još je jedno istraživanje uključilo velik broj medicinskih sestara, čak 86.000 žena, a koje je pokazalo značajno smanjenje opasnosti oboljenja od srčanih bolesti kod 1/3 žena, onih koje su jele orašasto voće.
Ironično, čini se da je upravo udio masnoća taj koji je zaslužan za zdrastvene blagodati. Orašasto voće bogato monozasićenim masnim kiselinama koje pomažu kod sniženja razine kolesterola u krvi. No to nije sve, kada orašasto voće dodate u prehranu koja je osmišljena za snižavanje kolesterola, on će se još osjetnije sniziti.
Većina orašastog voća (orasi, kesteni, bademi, kikiriki, lješnjaci, pistacija, makadamijski orah, brazilski orah, indijski i japanski orasi...) bogati su vlaknima, vitaminom E, magnezijem i folnom kiselinom, svime što se pokazalo uspješno u smanjenju rizika od srčanih oboljenja. Sadrže i važne omega 3 kiseline, vitamine i minerale, kalij, fosfor i pogotovo kalcij koji pomažu jačanju kože, kose i noktiju, jačanju memorije i koncentracije, a utječu i na povećanje libida. Postoje dokazi i da supstance kao što su biljni steroli i aminokiselina arginin pridonose očuvanju kardiovaskularnog sustava.
Većina nutricionista se slaže da je umjerena količina orašastog voća dnevno (oko 30 grama) ili 150 grama tjedno poželjna, osobito ako njome namjeravate i zamijeniti masne grickalice. Grickanje šake badema umjesto čipsa imat će osjetan utjecaj na vaše zdravlje. Ako vas svejedno brine visok udio masnoća u orasima ili drugom sličnom voću, ne brinite jer su to „pozitivne“ masnoće, a i uostalom bogati su vlaknima, pa će se masnoće prije i lakše izlučiti iz tijela.
Kikiriki ima najviše proteina i folata, a slijede ga u stopu bademi. Orasi su bogati linolnom kiselinom, koja pomaže smanjiti kolesterol. Bademi i lješnjaci imaju mnogo E vitamina, poznatog antioksidansa. Lješnjaci su i dobar izvor bakra i magnezija, čuvara zdravlja srca. Brazilski oraščići sadrže mnogo selena i pomažu štititi tijelo od raka.
Zaključak svih istraživanja je da orašasto voće samo pomaže, pa ga uključite u svoju prehranu. Postoji naravno i trik, a to je da treba znati stati u konzumaciji. Znači nemojte premašiti dnevnu „dozu“ od 30 grama (otprilike jedna šaka plodova, ili za one koji vole brojati – 30 badema ili 20 polovica oraha).
Svakog dana nove studije dokazuju zdrastvene blagodati orašastog voća