Hidroponski uzgoj je onaj uzgoj koji se odvija u grijanom zaštićenom prostoru.
To znači da je proizvodnja moguća tijekom cijele godine.

Hidroponski uzgoj je nastao iz težnje da se neprestano pronalaze nove metode koje bi trebale spriječiti posljedice lošeg gospodarenja tlom.
Potrebno je osigurati visoke prinose u proizvodnji hrane, a istovremeno zdravstveno ispravnu i ukusnu hranu.
To je sistem uzgoja biljaka bez tla, koji se naziva hidroponski uzgoj.
Hidroponski uzgoj nam omogućava da uzgajamo biljke bez plodoreda i sterilizacije tla, jer biljke nemaju dodir s bolestima i štetnicima iz tla pa se tako automatski troši manje zaštitnih sredstava, a manje je i onečišćenje okoliša.
Hranjiva otopina se priprema u pojedinačnim injektorima ili u specijalnim mikserima, a potrebno je imati tri rezervoara dva za soli i mikroelemente i jedan za dušičnu kiselinu.
U hidroponskoj su proizvodnji najčešće zastupljene povrtne vrste: rajčica, krastavci, paprika, patlidžan, salata i druge
Šest je osnovnih tipova hidroponskih sistema za hidroponski uzgoj
Kod nekih tipova ovakvog uzgoja koristi se čvrsti supstrat, a kod nekih ne.
Kao supstrat se najčešće koristi kamena vuna, kokosova vlakna, perlit, vermikulit, vulkanski pijesak i dr.
Kapilarni hidroponski uzgoj je najjednostavniji, pasivni način.
Tu je i sistem oseke i plime
Vodena kultura je najjednostavniji od aktivnih hidrosistema.
Tehnika hranjivog filma ili NFT je razvijena 70-tih godina u Engleskoj i neki je smatraju najboljom hidroponskom metodom.
Kapajući ili Drip sistem je u svijetu najviše zastupljen sistem hidroponskog uzgoja sa supstratom.
I na kraju - Aeroponski uzgoj predstavlja najvišu tehnologiju u hidroponskom uzgoju.
Hidroponski uzgoj je izazov koji se većini proizvođača čini kompliciranim i to je razlog da ga u našim uvjetima proizvodnje, još uvijek smatraju uzgojem budućnosti.