Blitva je jedna od onih namirnica koje zavoliš s vremenom. Većina klinaca ne može ju vidjeti, a gdje li sažvakati, no s godinama ona postane savršen prilog uz ribu, meso i tvrdo kuhana jaja. Blitva i jaja jednostavan su, a hranjiv obrok na kojem su stasale generacije ljudi. Tu su i neizostavni kuhani krumpiri koji će malo "podebljati" blitvu.
Imaš li komadić vrta ili praznu, malo veću i dublju, vazu na balkonu posij ovu rođakinju špinata i cikle, čije je lišće izuzetno hranjivo, osobito kada je kuhano. Blitva se sije ili sadi u rano proljeće te u ljeto, ukoliko ju želiš imati ujesen na stolu. Odlično podnosi niske temperature pa tako u južnijim krajevima može rasti cijelu zimu. Listove bereš kada dosegnu dužinu od 15-ak centimetara. Beri, odnosno reži, samo one vanjske kako bi biljka mogla i dalje rasti i razvijati se, a ti stalno imati svježu blitvu.
Hranjivost
Blitva je izuzetno hranjiva. Kao što smo spomenuli, kuhanjem se oslobađaju hranjive tvari iz nje i tijelo ih lakše probavlja. Ovo povrće jedno je od rijetkih koje je zdravije kuhano, nego sirovo. Obiluje antioksidansima, osobito beta karotenom, luteinom i kolinom te vitaminima K, A, E i C i mineralima željezom, magnezijem i kalijem. Odličan je izvor folne kiseline zbog čega se preporuča ženama koje planiraju trudnoću, trudnicama i dojiljama.
Ova namirnica ima nisku kalorijsku vrijednost i zbog toga je dobrodošla na tanjurima svih onih koji pokušavaju smršavjeti. No, ukoliko imaš giht, trebala bi ju jesti u malim količinama, a u vrijeme akutne upale, skroz izbaciti iz prehrane.
U hladnjaku je čuvaj tri do četiri dana i ne podgrijavaj je. Možeš je i zamrznuti tako što ćeš potpuno zdrave i svježe listove blanširati, a potom ohladiti i spremiti u zamrzivač.
U nastavku ti donosimo tri recepta s blitvom.