Predikatna vina nezaobilazna su bila i na ovogodišnjem,četvrtom izdanju iznimno dobro posjećenog Zagreb Wine Gourmet Festivala.U sklopu Festivala održana je specijalna degustacija "Usporedba predikatnih vina Austrija & Hrvatska". Ne čudi izbor Austrije, budući da je mnogi smatraju jednom od predvodnica u proizvodnji predikatnih vina.
Ta vina smatraju se među najkvalitetnijima, vrlo su cijenjena, jer se proizvode u izuzetnim godinama, te u posebnim uvjetima dozrijevanja, načina berbe i prerade, te daju posebnu kakvoću. Stoljetnu tradiciju u proizvodnji predikatnih vina imaju Austrija i Njemačka, kojima u posljednje vrijeme sve više konkurira i Kanada.
Ledeno vino
Za predikatna vina i godina mora biti iznimna, a takvi uvjeti uvijek su svojevrstan rizik za proizvođača. Uobičajena je podjela predikatnih vina na kasna berba, izborna berba, izborna berba bobica, izborna berba prosušenih bobica i ledeno vino. Vrhunska predikatna vina svakako su ledena vina, osebujnog okusa, specifične žute jantarne boje. Rijetka su, nastaju svakih nekoliko godina, jer zahtijevaju posebne klimatske uvjete, grožđe se ostavlja na trsovima sve do zime, i bobice se beru tek kad se zamrznu, no, pritom moraju ostati dobro očuvane.
Temperatura pri branju mora biti najmanje minus 7 stupnjeva, pa može se spustiti i do minus 10. Od smrznutih bobica dobiva se puna manja količina vina nego da se grožđe bralo u uobičajeno, jesensko vrijeme. No, zato je ledeno vino koje od njih nastaje i sadrži velike količine šećera, zasigurno u vrhu vinske ponude kao iznimno kvalitetno, posebne arome i neponovljivog okusa. Predikatna vina se piju iz malih čaša na stalku, dakle, čaša koje imaju mali volumen. Općenito sva slatka vina pijemo iz malih čašica na stalku, koje su poput čaša za šampanjac, ali su puno niže.
Slatka vina
Predikatna vina, koja se dobivaju od sasvim zrelog, manjim ili većim dijelom prosušenog grožđa, su najčešće slatka vina i ona su slađa što duže ostaju na trsu. Osim njih postoje i slatka ili desertna vina, posebna kategorija koja također ima velik broj ljubitelja. Poznati su tako port ili porto, sherry, madera, to su svjetski poznata vina koja nastaju dodavanjem alkohola.
Koja hrana uz slatka vina?
Slatka vina se piju iz malih čašica, ona koja su suha piju se rashlađena, i to na kraju obroka, kako vas njihov šećer ne bi zasitio već na početku jela. Mogu se piti sama umjesto deserta ili nečeg drugog slatkog ili se piju uz desert. Pravilo je da desert ne bi smio biti slađi od vina koje se služi s njim. Neki kažu da su najbolje suprotnosti, pa se uz slatko vino može poslužiti nešto slano. Znači uz slatko vino bi dobro išle slane gibanice. Neki se pak drže uvriježenog pravila da uz kolače idu slatka i poluslatka vina te pjenušci, a uz, primjerice, voće se poslužuje aromatično bijelo vino.
(M.G.)