Lignje su jedna od namirnica koje se nalaze na listi zdrave hrane pa bi bilo poželjno što ih češće uvrstiti na jelovnik. Pržene, pohane, punjene, panirane, spremljene na bilo koji od tih načina lignje su prava delicija. Lignja se smatra jednim od najbogatijih morskih izvora proteina. Kod nje 60 – 80 posto tijela predstavlja jestive proteine, koji su po svojemu sastavu i nutritivnoj vrijednosti jednaki životinjskim proteinima. Lignje su ujedno koristan izvor vitamina B3, kalija, fosfora, selena i joda. Meso lignje sadržava i značajne količine cinka, mangana i bakra. Bakar je bitan za apsorpciju i metabolizam željeza te za formiranje crvenih krvnih stanica. Visoke razine vitamina B2 mogu ublažiti migrene, a fosfor pomaže kalciju izgraditi kosti i zube.
Razlika lignje od lignjuna
Lignjun je manji od lignje, ima manje mesa nego lignja. Najveća razlika je u cijeni i dostupnosti. Jadranske lignje iznimno su skupe upravo zato što ih nema toliko puno. Lignjuni su otporniji, nešto brže se razmnožavaju, te su dostupni u ribarnicama diljem zemlje gotovo svaki dan.
Iako su različiti, u kuhinji se pripremaju na sličan način. Ako se prže ili pohaju u vrućem ulju, to mora biti brzo, svega minutu ili dvije kako ne bi postale gumaste. Ako se odlučite za rižoto ili neki duži oblik pripreme, najbolje ih je pripremati na slabijoj vatri.
Ako radite punjene lignje, nadjev može biti komadić šunke i sira, panceta, riža s češnjakom ili sjeckani krakovi s pancetom i peršinom. Lignju je nakon što je napunite potrebno zatvoriti čačkalicom kako nadjev ne bi iscurio prilikom pečenja.
Možete ih peći ili na grilu, ili u pećnici, ili pak u tavici. Bitno je lignje nakon pečenja izmarinirati i poslužiti zalivene kombinacijom maslinova ulja, češnjaka i limunovog soka, jer će upravo taj preljev dati lignjama posebno fini okus i mekoću. Kao prilog odlično ide krumpir s blitvom.
Foto: Angel Simon - fotolia