Odvajanje otpada postalo je imperativ modernog društva. Nakon dugo godina nekontrolirane potrošnje plastike, papira i ostalih materijala, društvo kao cjelina je shvatilo da takav način života nije održiv. Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, prosječan građanin proizvede oko 386 kilograma otpada godišnje. Dobar dio tog otpada može se reciklirati ako se pravilno odloži.
Spremnike za reciklažu raznih vrsta otpada možemo pronaći u gotovo svakom kućanstvu, kao i na takozvanim zelenim otocima. Diljem svijeta boje koje označavaju pojedinu vrstu spremnika se razlikuju, ali je vrsta otpada koja u njih može ići ista. Zato danas imamo univerzalni sustav označavanja proizvoda kako ne bi došlo do zabune.
Recycling Reuse GIF from Recycling GIFs
Ako nisi sigurna od čega je točno izrađen proizvod ili pakiranje u kojem se proizvod nalazi, potraži oznaku i uvjeri se gdje ga trebaš odložiti kako ne bi doprinijela zagađenju okoliša. A mi smo izdvojile nekoliko najčešćih oznaka koje možeš pronaći na svakodnevnim proizvodima.
Univerzalni simbol za recikliranje
(Foto: Pixabay)
Sigurno si se susrela sa znakom koji se sastoji od tri strelice u obliku trokuta sa zaobljenim kutevima. Ovaj simbol se još zove i Mobiusova petlja, a označava da se proizvod može reciklirati. Ako se ovaj znak nalazi u kružnici, znači da je proizvod dobiven reciklažom, a ponekad se unutar petlje nalazi broj koji predstavlja postotak recikliranog materijala u proizvodu.
Simbol recikliraj
Slično kao i prethodni simbol, ova kružna strelica označava proizvod koji se može reciklirati. Radi se o univerzalnom simbolu koji poziva na akciju, odnosno apelira svima korisnicima da proizvod zbrinu na odgovarajući način. Možeš ga pronaći na prehrambenim proizvodima, namještaju i svim različitim oblicima ambalaže. Kružni oblik simbola predstavlja samoodrživost procesa recikliranja.
(Foto: Pixabay)
Sustav numeriranja i kratica koje govore o vrsti plastike
(Foto: Pixabay)
Ovaj sustav poprilično je jednostavan, a sastoji se od simbola Mobiusove petlje unutar kojeg je broj, a ispod kojeg se nalazi slovima istaknuta kratica spoja od kojeg je proizvod izrađen.
1 PET ili PETE – Ova vrsta plastike najčešće je korištena za izradu ambalaže. Od PET plastike izrađena je većina plastičnih boca. Proizvodi napravljeni od PET plastike trebali bi se koristiti samo jednom jer se višekratnom uporabom povećava rizik od razvoja bakterija.
2 HDP ili HDPE – Radi se o nešto čvršćoj vrsti plastike od koje se izrađuju pakiranja i boce za mlijeko, ulje, tekuće deterdžente te igračke i neke plastične vrećice. S obzirom na to da ne ispušta skoro nikakve kemikalije najsigurnija je za uporabu te stručnjaci savjetuju kupovanje vode u bočicama od ove vrste plastike.
3 PVC - Prozirni celofani, boce od ulja, plastični krugovi za bebe kojima rastu zubi, igračke za djecu i kućne ljubimce, pakiranja od baterija, lijekova i mnoštva drugih proizvoda izrađuju se od ove vrste plastike. Često sadrži toksične ftalate stoga stručnjaci preporučuju kupovanje alternativnog proizvoda ako ga možete pronaći.
4 LDPE - Iako ne ispušta nikakve kemikalije u vodu, ova vrsta plastike ne može se koristiti u proizvodnji boca. Koristi se najčešće za proizvodnju plastičnih vrećica i smatra se bezopasnom za naše zdravlje, ali ne i okoliš.
5 PP - Od ove bijelo obojene ili polu prozirne plastike izrađuju se primjerice čašice za jogurt. PP plastika je čvrsta i lagana te otporna na toplinu, a ako se zagrije neće se otopiti te je relativno sigurna za upotrebu.
6 PS - Polistiren je jeftina vrsta plastike sa širokom uporabom. Najviše se koristi u izradi pakiranja za hranu i pića, kartona za jaja i plastičnog pribora za jelo. Treba biti pažljiv jer kada se ugrije ispušta kancerogene spojeve te se ne smije dugotrajno koristiti za spremanje hrane ili pića.
7 PC ili OTHER - Riječ je o najopasnijoj vrsti plastike, ali unatoč tome od nje se proizvode pakiranja za sportska pića i hranu. Unutar ove kategorije ne postoji standardizacija o njenom ponovnom korištenju i recikliranju. Kod ove vrste plastike postoji velika opasnost od curenja kemikalija u hranu ili piće, naročito ako je u izradi plastike korišten Bisfenol A.
PET, PVC, PS i OTHER trebala bi izbjegavati kada god je to moguće. A za najbolji učinak na okoliš, ali i zdravlje, trebala bi izbjegavati sve oblike plastike koliko je to moguće.
Sustav numeriranja i kratica koje govore o vrsti papira
Baš kao i za plastiku, sustav označavanja sastoji se od simbola Mobiusove petlje unutar kojeg je broj dok se ispod simbola nalazi kratica PAP. Evo što pojedini broj označava:
20 – Kartonska ambalaža – uglavnom se koristi za kartonske kutije
21 – Miješani papir – novine, časopisi, katalozi (ravan karton)
22 – Papir – Uredski papir, knjige
23 – Karton (ambalaža za (ne)smrznutu hranu, čestitke, korice knjiga)
U ovu kategoriju ubraja se i višeslojna ambalaža, poput Tetra Pak ambalaže koja je označena oznakom 84 C/PAP. No takvo pakiranje nije samo papirnato nego sadrži kombinaciju papir i karton / plastika / aluminij. Odlaže se na isto mjesto kao i papirnati proizvodi.
(Foto: www.profimedia.hr)
Ne zagađuj okoliš
Simbol zapravo predstavlja naputak i molbu da sve proizvode odložiš na za to predviđen način. Nalazi se na svim proizvodima, neovisno o tome mogu li se reciklirati ili ne. Nastao je još početkom 60-ih godina prošlog stoljeća, a danas je gotovo neizostavni dio svakog pakiranja.
(Foto: Pixabay)
Simbol precrtane kante za smeće
Ovaj simbol možeš pronaći primjerice na pakiranju baterija i označava da se svi električni i elektronički proizvodi, baterije i akumulatori nakon isteka vijeka trajanja moraju odložiti na odvojeno odlagalište. Ne bacaj proizvode s navedenom oznakom kao nerazvrstani otpad, nego ih odloži na za to propisano mjesto.
(Foto: Pixabay)