Travanj na Malom Lošinju protječe u znaku gastronomskih delicija, čiji su osnovni sastojci šparoge, lošinjski luk i boražina. To je samo djelić mirisa i okusa iz tog kako ga nazivaju miomirisnog otočnog vrta u kojem se mogu sresti brojne mediteranske biljke, autohtone lošinjske, te one koje su sa svojih putovanja donijeli svjetski poznati lošinjski kapetani.
Šparoga čuva srce
Siromašne kalorijama, a bogate vitaminima, mineralima i vlaknima, šparoge su odličan izbor za one koji paze na liniju, i ujedno su pobornici zdrave prehrane, temeljene na svježem voću i povrću. Za one koji ih izbjegavaju zbog gorkog okusa, savjet da ih nauče pravilno pripremati i da ne izostave u proljetnoj prehrani tu zaista pravu riznicu vitamina, minerala, proteina, aminokiseline, folne kiseline.
Šparoge imaju veliku nutritivnu vrijednost, a malo kalorija jer sadrže najvećim dijelom vodu. Po svojim ljekovitim svojstvima poznate su od davnina. Istraživanja su potvrdila učinkovitost šparoga u očuvanju srca i krvnih žila, djeluju kao diuretik, preporučuju se trudnicama, jer sadrže velike količine folne kiseline, aimaju i antikancerogeno djelovanje zahvaljujući glutatinu koji štiti od ljudski organizam od slobodnih radikala.
Delicije sa šparogama
Osim nadaleko poznate fritaje, šparoga s jajima, u gastronomiji je bogat izbor jela u kojima su glavni sastojak, bilo da se radi o divljim šparogama ili uzgojenim, "pitomim". Divlje šparoge se dodaju u kipuću vodu, i kuhaju desetak minuta kako bi izgubile gorak okus, pa u vodu možete dodati i malo šećera osim soli. Pitome se mogu kuhati napola u vodi, a vrhovi na pari.
Važno je da se prije kuhanja drvenasti dio šparoge odstrani jer je nejestiv bez obzira na dužinu kuhanja, a za konzumaciju su samo vršni dijelovi stabljike. Dovoljno ih je kuhati oko 15 minuta, ne predugo, da ne izgube hranjive sastojke, u slanoj vodi, te dobro ocijediti. Možete ih poslužiti samo s octom ili maslinovim uljem, za salatu ili s kuhanim krumpirom. Mogu se poslužiti i hladne. Šparoge se pripremaju na razne načine u raznim kuhinjama svijeta. Ponegdje se na jelovniku nađu pržene i u kombinaciji s mesom, mnogi ih vole upravo sa žara začinjene samo s maslinovim uljem, a dobre su i u umacima.
Boražina
Porijeklom s Mediterana, ta se biljka danas uzgaja u vrtovima i koristi kao začin ili dodatak za salate, variva, juhe od povrća, te za razne umake. U kulinarstvu se od boražine upotrebljavaju svježi listovi, te vrhovi stabljike. Odlično se slaže s krastavcima u salati, mnoge njezin aromatični miris i podsjeća upravo na krastavce. U nekim se europskim kuhinjama od boražine pripremaju posebni umaci koji se dodaju mesu, ribi, krumpiru.
Osim u kulinarstvu, boražina je poznata i po svojim ljekovitim svojstvima, točnije ulje boražine. Bogato je nezasićenim masnim kiselinama, a posebice gama linolenskom kiselinom, koja sprječava upale. Ulje boražine koristi se i za liječenje rana i ožiljaka.Također je čest sastojak krema koje se koriste u sprečavanju strija, bora, za učvršćivanje i vlaženje kože.
Lošinjski luk
I što reći za lošinjski luk koji se našao u travanjskom društvu aromatičnih biljaka sa šparogama i boražinom? Na stranicama Turističke zajednice Maloga Lošinja navode kako je taj varijetet luka opisao i imenovao lošinjski prirodoslovac Ambroz Haračić, koji ga je pronašao na otočiću Karbarus, kilometar udaljenom od zapadne obale Lošinja.
Lošinjski luk razlikuje se od srodnih svojti po dva mala šiljka na drškama prašnika vanjskog kruga. Mlada biljka bogata je vitaminom C, te bioaktivnim sastojcima, mineralima i vitaminima. Lošinjani divlji luk najčešće spremaju s otočnom janjetinom, u maneštri ili sirov na salatu. Može se kiseliti, te spremiti kao začin za varivo."
(M.G.)