Prekomjerna upotreba pesticida čiji se ostaci mogu naći u svim vrstama voća i povrća, pa tako i tamo gdje ih najmanje očekujete, zabrinjava sve potrošače i nameće pitanje koliko je zapravo zabranjenih i štetnih sredstava upotrebljeno na jednoj, primjerice, breskvi dok nije stigla do našeg stola. Jesmo li sigurni kako nas uvjeravaju oni koji kontroliraju uzorke hrane i najčešće serviraju informacije kako pesticida u pojedinim proizvodima jest pronađeno, ali u dozvoljenim količinama. Ili ispod maksimalno dopuštenih.
Prava istina o utjecaju čak i malih količina kemijskih sredstava na ljudsko zdravlje vješto je skrivana od moćnih proizvođača pesticida, a nažalost samo su još ekološke udruge ustrajne u upozorenjima kako i onaj dopušteni udio pesticida u prehrambenim proizvodima narušava sigurnost hrane i zdravlje ljudi.
Od limuna do mandarina
Još je svjež slučaj uvezenog limuna čija kora nije za upotrebu, jer je tretirana pesticidima radi sprečavanja kvarenja i radi potreba skladištenja. Kora tog otrovnog limuna koji se našao na policama hrvatskih trgovina nikako se ne smije koristiti naribana za kolače, niti se smije cijeli limun stavljati u sokovnik. Isti je slučaj i s drugim agrumima, pa i kad pomislite da bi bilo bolje da umjesto tog uvoznog i prskanog limuna koristimo domaći, posađen, uzgojen i ubran u Hrvatskoj, to nije jamstvo da nisu i u njegovoj proizvodnji korišteni različiti pesticidi. Kao što je to pokazao drugi slučaj, ovaj put s domaćim, neretvanskim mandarinama.
Voćari iz Opuzena nedavno su domaće proizvođače upozorili da kod prskanja plantaža vode računa da su neka zaštitna sredstva u europskim zemljama zabranjena, a kod nas se još uvijek mogu nabaviti. Ta se sredstva ni u tragovima ne smiju pronaći na plodovima mandarina, jer su analize na ostatke pesticida na voću i povrću tako precizne, da se mogu pronaći i šest mjeseci nakon tretiranja. Zato bi kad je riječ o zaštiti, bilo najbolje da ako sami uzgajate hranu, uopće ne koristite pesticide. Stručnjaci tvrde kako je dokazano da se količina pesticida u hrani smanjuje pranjem voća i povrća pod tekućom vodom, guljenjem i ljuštenjem kore voća i povrća, te kuhanjem i pečenjem hrane.
Izumiru li pčele zbog pesticida?
Jabuke, kruške, rajčice, grožđe, to su neki od proizvoda koji su najviše kontaminirani pesticidima. Inače prehrambeni proizvodi koji se prodaju na tržnicama podliježu određenoj provjeri, ali je nemoguće svu hranu kontrolirati i ustanoviti koliko je zbog opasnog ili prekomjernog korištenja pesticida u poljoprivredi štetna za ljude i okoliš. A štetna je dokazano, jer pesticidi imaju svojstvo akumulacije u tkivu, i zato nakon što organizam „zbroji“ sve primljene količine, dolazi do određenih bolesti. Isto vrijedi i za životinje, pčele su počele masovno izumirati zbog uporabe zaštitnih sredstava. Oprašuju biljke koje je čovjek prije toga tretirao pesticidima.
Pčele su životno važne za poljoprivredu, jer opstanak mnogobrojnih kultura ovisi upravo o oprašivanju pčela. U Americi su tragovi pesticida nađeni u košnicama, vosku i peludu, što je direktno povezalo upotrebu pesticida s masovnim pomorom pčela koji se događa zadnje četiri godine na američkom kontinentu i koji je zabrinuo prirodoslovce cijeloga svijeta. Dramatično izumiranje milijardi pčela u razvijenim zemljama povezuje se s utjecajem određene skupine pesticida, čija se upotreba pokušava zabraniti u pojedinim zemljama Europske unije. To izumiranje pčela, posebice u SAD-u, primjećeno je posljednjih godina.I hrvatski pčelari su prije koju godinu zabilježili čak 40-postotni pomor pčela medarica, i to u krajevima gdje su veliki nasadi kukuruza, uljane repice i suncokreta, čije se sjeme tretira pesticidima.
(M.G.)