Na današnji se dan u svijetu obilježava dan žena i djevojčica u znanosti, a kako zdušno zagovaramo što veće uključenje žena u znanost, obrazovne institucije i političke stranke, odlučile smo ti predstaviti deset priča žena od kojih su neke bile znanstvenice koje su promijenile način na koji spoznajemo svijet, neke pak umjetnice koje su se izražavale kroz pero i tintu ili slikanje, a treće koje su se borile za prava žena diljem svijeta - neovisno o tome gdje su i čime se bave.
Od nekih poznatih nam lokalnih imena, pa sve do povijesnih ličnosti i znanstvenica iz 18. stoljeća - ova lista bogata je inspirativnim i kreativnim damama koje su, svaka na svoj način, promijenile povijest i stvorile svijet u kakav danas poznajemo.
Marie Curie
Trebamo li uopće predstavljati legendarnu Marie Curie? Bila je najveća od najvećih, te najpoznatija znanstvenica modernog svijeta. Ova fizičarka i kemičarka bila je pionir u istraživanju radioaktivnosti, otkrivši elemente radij i polonij, prirodu zračenja i beta zrake. Bila je prva žena koja je dobila znanstveni doktorat u Europi, te prva žena profesor na sveučilištu u Parizu. Također, je prva žena koja je dobila dvije Nobelove nagrade za različite znanosti – kemiju i fiziku. Bila je prva članica pariške Académie de médicine od 1922., prva ravnateljica Radijskog instituta u Parizu. Njezina mlađa kći Eva napisala je majčinu biografiju, a starija kći Irène Joliot-Curie dobila je Nobelovu nagradu za kemiju 1934. U čast Marie Curie nazvana je mjerna jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora kiri, kemijski element kirij, radioaktivni mineral kirit.
Agatha Christie
Jedna od najslavnijih spisateljica svih vremena definitivno je i Agatha Christie, Britanka koja je postala sinonim za vrhunske kriminalističke romane. Nazivana je i "kraljica krimića", a po njoj se dodjeluje i nagrada Agatha - Nagrada za kriminalistički romana. Najpoznatija je autorica kriminalističkih romana u svijetu i najprodavaniji autor uz Shakespearea i J.K. Rowling. Njezine knjige prodane su u više od milijardu primjeraka na engleskom jeziku, i više od milijardu primjeraka na 45 drugih svjetskih jezika, a po mnogim su njezinim romanima snimljene brojne televizijske i filmske adaptacije. Općenito, smatra ju se revolucionarnom spisateljicom koja je dokazala da se i u mirnom engleskom seocetu mogu iz dnevne sobe stvarati književna remek-djela – i to pisana ženskom rukom.
Maria Gaetana Agnesi
Maria Gaetana Agnesi je bila autorica prve matematičke knjige koju je napisala žena, a koja još uvijek služi kao literatura u znanstvenim krugovima. Također, je bila prva žena koja je postala profesorica matematike na sveučilištu u Bologni. S obzirom da je rođena 1718. to je ogromno postignuće, jer se u to doba nije smatralo da žene imaju ikakvog posla baviti se znanošću. Svojevremeno je bila članica Akademije znanosti u Bologni, a njezine Osnove analitike za talijansku mladež (Istituzioni analitiche ad uso della gioventù italiana, 1748.) jedan su od prvih sustavnih prikaza integralnog i diferencijalnog računa – koji se nije promijenio sve do danas. Zalagala se za obrazovanje žena te je bila poznata aktivistkinja svog doba, a njoj u čast su krater na Veneri, planetoid i algebarska krivulja Agnesi dobili imena.
Ada Lovelace
Jedina kći pjesnika lorda Georgea Gordona Byrona, Ada Lovelace, bila je suradnica Charlesa Babbagea, slavnog izumitelja analitičkog stroja, ali i prva žena programerka u povijesti znanosti. Naime, upravo Adine bilješke o analitičkom stroju sadrže ono što se danas smatra prvim algoritmom (postupnikom) koji je napravljen da bi ga stroj mogao obraditi. Zbog ovog ju se smatra prvom računalnom programerkom. Po njoj je nazvan i programski jezik Ada. Iako je preminula rano, sa samo 35 godina, ostavila je neizbrisiv trag na računalnu znanost te postavila temelje svim kompjutorskim sustavima današnjice.
Frida Kahlo
Magdalena Carmen Frida Kahlo y Calderón bila je meksička slikarica realizma, poznata po svojim autoportretima, portretima, kao i djelima inspiriranim prirodom. Njezine slike često su imale čvrste autobiografske elemente pomješane s realizmom i fantastikom, a danas ju se smatra najvećom ženskom slikaricom 20. stoljeća! Njezin je život obilježila tragična tramvajska nesreća zbog koje je zadobila teške ozljede te je bila lošeg zdravlja do kraja života. Neovisno o tome, pokrenula je cijeli jedan umjetnički pokret te su njezine slike među najboljima ikada nastalima u Latinskoj Americi. Plijenila je pažnju svojom komunističkom ideologijom, borbom za prava žena te ljubavnim aferama s pripadnicima oba spola. Jednom riječju – bila je revolucionarka umjetnosti 20. stoljeća kojoj se i danas divimo.
Rosa Luxemburg
Prva političarka na ovoj listi je Rosa Luxemburg. Ova poznata teoretičarka marksizma i filozofkinja žrtovala se kako bi svijetu prenijela svoju uvjerenost da treba provesti strukturnu društvenu revoluciju temeljenu na idejama socijalizma. U doba kada žene ne samo da nisu imale nikakva prava, već im u muškom društvu nije bilo dopušteno ni progovoriti bez dopuštenja, zaista je nevjerojatna preobrazba siromašne djevojčice židovskog podrijetla u mladu ženu na čelu radničkog pokreta Njemačke i Poljske. Revolucionarnim aktivnostima počela se baviti kada je kao šesnaestogodišnjakinja ušla u revolucionarnu partiju pod imenom Proleterijat. Od tog trenutka revolucija postaje njezin način života. Otvoreno je kritizirala carski režim u Poljskoj zbog čega je nakon mature bila prisiljena emigrirati u Švicarsku kako bi izbjegla pritvor. U Zürichu je studirala prirodne znanosti i političku ekonomiju na jednom od rijetkih sveučilišta gdje je to ženama bilo dopušteno. Doktorirala je u vrijeme kada je malo žena moglo steći akademsko obrazovanje. Aktivizam Rose Luxemburg povezan je s razvojem međunarnodnog radničkog pokreta i borbama između različitih tendencija u tom pokretu i njihovim raspadom. Ona je bila jedna od rijetkih koji su strastveno i bez odstupanja slijedili Marxovu „kritiku postojećeg stanja“. Na kraju je svoje djelovanje proširila i u Njemačku gdje je vodila pobunu radnika i pozivala na revoluciju, a uhićena je 15. siječnja u Berlinu gdje je nakon nasilnog ispitivanja pogubljena. Tijelo najveće revolucionarke 20. stoljeća bačeno je u kanal rijeke Spree nakon što joj je tupim predmetom smrskana lubanja. Ubio ju je njezin vlastiti učenik, predsjednik socijaldemokratske vlade, Ebert. Do danas ostaje inspiracija mnogima.
Dian Fossey
Dian Fossey je bila primatologistica koja će biti pamćena po proučavanju planinskih gorila u Ruandi i DR Kongu i naporima da sačuva njihova prirodna staništa. Priča o Dian Fossey i njezinim naporima za očuvanje posljednje zajednice planinskih gorila nažalost je završila tragično 1985. godine, ali je upravo ona pokrenula veliku akciju koja i danas traje. Naime, kako se borila protiv krivolova u Africi, zamjerila se mnogima, pa ju je u noći krajem prosinca 1985. provalnik koji je izrezao rupu u njezinom šatoru u logoru u kojem je spavala u afričkoj prašumi sasjekao mačetom i tako usmrtio. Pokopana je na groblju Karisoke pored Digita, na mjestu koje je sama uredila za mnoge gorile koje su ubijene tijekom krivolova. Većinu je života posvetila tim čovjekolikim majmunima koji se od nas razlikuju u samo 2% DNA materije. Njen požrtvovni rad nastavlja "Dian Fossey fondacija" koja je do danas uspjela "isposlovati" zabranu lova na gorile diljem svijeta te joj se pripisuju zasluge za rast jedinki gorila u Africi. .
Jane Goodall
Jane Goodall je najslavnija britanska primatologinja koja je stekla svjetsku slavu proučavanjem čimpanzi, a gotovo pola stoljeća provela je u Nacionalnom parku Gombe, u Tanzaniji, proučavajući divlje čimpanze. Njezina prijelomna otkrića u tom malom rezervatu afričke prašume čine praktički najveći dio onoga što se danas zna o društvenom ponašanju čimpanzi, najbližih srodnika ljudi. Želja da zaštiti čimpanze od upada ljudi u njihova obitavališta inspirirala ju je da 1977. osnuje Institut Jane Goodall s misijom poboljšanja globalnog razumijevanja i tretmana čovjekolikih majmuna. Danas Jane ima 88 godina, a smatra ju se jednom od najvećih zoologinja svih vremena. Godine 2002. imenovana je glasnicom mira Ujedinjenih naroda. Počasna je članica World Future Councila.
Nada Dimić
Ova lista nije mogla proći bez spominjanja revolucionarke Nade Dimić. Ova politička aktivistica rođena je 6. rujna 1923. godine u selu Divoselu, kraj Gospića, gdje je završila osnovnu školu, a četiri razreda gimnazije i prvi razred Trgovačke akademije u Zemunu. Godine 1938., postala je članica Saveza komunističke omladine Jugoslavije, a članica Komunističke partije Jugoslavije 1940. godine. Politički je djelovala u Beogradu, Zemunu i Sisku. U lipnju 1941., bila je jedna od osnivača i borkinja Prvog sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovici, kraj Siska. Sudjelovala je u diverzantskim akcijama na pruzi Zagreb-Sisak, a u skloništu nazvanom "Šikara" u Žabenskoj šumi rukovodila je tehnikom Okružnog komiteta KPH za Sisak. U srpnju 1941. su bile prekinute veze partijskih organizacija između grada i Sisačkog odreda, pa je dobila zadatak da ponovo uspostavi vezu. Tijekom tog zadatka su je uhitili ustaški agenti i poslali u zagrebački zatvor. Iako je uspjela pobjeći, u konačnici su je Ustaše ponovno uhvatili, a ona je bila pogubljena 17. ožujka 1942. godine. Do danas ostaje simbol otpora fašizmu i hrabrosti žena u Drugom svjetskom ratu.
Marija Jurić Zagorka
Za kraj ove naše liste tu je i zagrebačka spisateljica Marija Jurić Zagorka, velika književnica i novinarka ovih prostora. Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Pokrenula je i uređivala časopis „Ženski list“, prvi hrvatski časopis za žene, i „Hrvaticu“. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Tako je na njegov nagovor napisala brojne megapopularne romane u kojima se isprepliću elementi hrvatske nacionalne povijesti i ljubavne priče. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana, a ona se smatra jednom od najvećih hrvatskih književnica svih vremena.