Majke svojim riječima, postupcima i bezuvjetnom ljubavlju duboko utječu na svoju djecu. Naše nam majke daju život, njeguju nas i podržavaju dok odrastamo. One nas uče, brinu se o nama i daju nam savjete, a često pružaju takvu vrstu majčinske podrške i mnogim drugima u svom životu, a ne samo svojoj djeci.
Upravo je o takvim ženama riječ u ovom tekstu - o velikim majkama koje su bile majke ne samo svojoj djeci, već i brojnoj drugoj djeci, i koje su učinile toliko velikih stvari po kojima ih moramo pamtiti.
Od Marie Curie koja je bila velika znanstvenica i prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu dok je sama odgajala dvoje djece, pa sve do Irene Sendler koja je tijekom holokausta prokrijumčarila gotovo 2500 židovske djece kako bi im spasila živote, na Majčin dan prisjetile smo se žena koje s pravom možemo zvati "ženama, majkama i kraljicama".
Marie Curie
Iako je znanstvenica Marie Curie najpoznatija po tome što je bila prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu, manje je poznata činjenica da je svoje dvije kćeri odgajala sasvim sama nakon što joj je suprug umro u nesreći 1906. godine. Jedna od njihovih kćeri, Irène Joliot-Curie, zajedno je sa suprugom osvojila Nobelovu nagradu za kemiju za njihov vlastiti rad s radioaktivnošću. Joliot-Curie rekla je kako je njezina majka svojoj djeci usadila ljubav prema radu. Govorila im je da se ozbiljno moraju predati poslu koji rade i da moraju biti neovisne, a ne se samo zabavljati u životu.
J.K. Rowling
J.K. Rowling je prve četiri knjige o Harryju Potteru napisala kao samohrana majka, dok je primala državne beneficije kako bi preživjela, a sada je predsjednica Gingerbreada, organizacije koja surađuje s samohranim roditeljima i njihovom djecom, koja pronalazi resurse i programe koji će im pomoći da uspiju. "Ponosna sam na svoje godine u kojima sam bila samohrana majka, više nego na bilo koji drugi dio svog života", rekla je Rowling o tom vremenu i poslu kojim se bavila.
Kathy Headlee
Kathy Headlee, majka sedmero djece, od kojih je najmlađe posvojila iz Rumunjske, pokrenula je organizaciju Mothers Without Borders (Majke bez granica) kako bi pomogla djeci bez roditelja širom svijeta. Počevši od 1992. godine, predvodila je skupinu volontera koji su dijelili pomoć za sirotišta i obučavali njegovatelje u Rumunjskoj. Od tada su Majke bez granica slale volontere da pomažu djeci u Boliviji, Bosni, Gvatemali, Indiji, Meksiku, Zimbabveu, Ugandi i Nepalu.
Princeza Diana
Diana, princeza od Walesa, koristila je svoj status kraljevske osobe za rad s dobrotvornim organizacijama koje podržavaju dječje bolnice, kao i za podizanje svijesti i borbu protiv nagaznih mina, što je bio značajan problem u devedesetima. Godinama nakon njezine smrti 1997. godine, kada su njezini sinovi imali 15 i 12 godina, i dalje ju pamtimo po njezinom humanitarnom radu, a čak je i njezin najstariji sin, princ William, postao kraljevski pokrovitelj dobrotvorne organizacije Child Bereavement.
Waris Dirie
Davne 1970. godine, kada je imala 5 godina, Waris Dirie bila je žrtva sakaćenja ženskih spolnih organa u vlastitom domu u Somaliji. Zatim, kad je napunila 13 godina, njezini su ju roditelji prisilili na udaju za muškarca u šezdesetim godinama - tada je pobjegla od kuće i na kraju stigla u London. Iako je postala uspješan model i čak se pojavila u filmu James Bond 1987. godine, povukla se iz svijeta modelinga 1997. godine da bi svoje vrijeme posvetila borbi protiv sakaćenja ženskih spolnih organa, a radila je i kao specijalna veleposlanica UN-a. Osnovala je organizaciju pod nazivom Desert Flower (Pustinjski cvijet) koja se bori protiv sakaćenja ženskih spolnih organa širom svijeta. Kao majka četvero djece, rekla je za Harper's Bazaar da sakaćenje ženskih spolnih organa nije samo žensko pitanje - „svako obrazovanje započinje s mamom. Moramo preispitati ono što učimo svoje sinove, to je najvažnije", rekla je.
Angelina Jolie
Zbog svog humanitarnog rada i pružanja podrške izbjeglicama i obrazovanju, oskarovka Angelina Jolie postala je poznata po svom dobrotvornom radu, jednako kao i po filmskim ulogama. Jolie se prvi put uključila u humanitarni rad kad je snimala film "Lara Croft: Tomb Raider" u Kambodži 2000. godine. Usvojila je sina iz te zemlje, a na kraju i djecu iz Etiopije i Vijetnama, a uz njih ima i troje biološke djece sa sada bivšim suprugom Bradom Pittom. I premda je u ulozi veleposlanice dobre volje UN-a putovala u više od 30 zemalja, Brad Pitt jednom je za Wall Street Journal rekao da kada ima slobodan dan, prvo što napravi kada ustane je to da djecu negdje odvede, bez obzira na to koliko je umorna.
Ann Jarvis
Ann Jarvis nadahnula je pokret koji je na kraju Majčin dan pretvorio u nacionalni praznik. Nakon što je većina njenih beba umrla od bolesti, a samo je četvero od ukupno 13 njezine djece preživjelo do odrasle dobi - željela je pomoći drugim majkama. Organizirala je radne klubove za Majčin dan u današnjoj zapadnoj Virginiji kako bi pomogla u pružanju medicinske njege, prikupljanju novca za lijekove i poboljšanju sanitarnih uvjeta za siromašne majke. Nakon njene smrti, predsjednik Woodrow Wilson odredio je Majčin dan kao državni praznik 1914. godine.
Irena Sendler
Irena Sendler bila je poljska zaposlenica u varšavskom Odjelu za socijalnu skrb koja je tijekom holokausta prokrijumčarila gotovo 2500 židovske djece iz varšavskog geta, spašavajući im živote. Koristeći kodno ime Jolanta, ovoj je djeci dala lažne identifikacijske dokumente, uspostavila im privremeni nežidovski identitet i smjestila ih u samostane, sirotišta i kršćanske domove. Iako su je nacisti uhitili, mučili i osudili na smaknuće (na kraju je preživjela jer je Gestapo podmićen), nije im dala nikakve informacije o boravištu djece. I sama majka troje djece, Sendler je 2003. godine dobila nagradu Poljskog Ordena Bijelog orla.