Mnogo se stvari mijenjaju (više prišuljaju) tijekom starenja, polako počinjemo shvaćati da naše tijelo nije tako fleksibilno, da nas sve više boli, ali i da naš želudac drugačije reagira na određenu hranu. I onda polako izbjegavamo određene namirnice i pomnije razmišljamo što nam se nalazi na tanjuru.
"S godinama se mogu dogoditi i fizičke promjene u probavnom traktu, kao kronične posljedice životnog stila, stresa ili konzumiranja alkohola koji uzrokuju upalna oštećenja crijeva. Različiti faktori mogu utjecati na gastrointestinalni trakt i dovesti do nekog slabljenja ili oštećenja koja u konačnici utječu na probavu", objašnjava nutricionistkinja Anna Binder-McAsey za Eatingwell.
Budući da se tijekom procesa probave događaju mehanički i kemijski procesi, poremećaj bilo kojeg od njih može potaknuti gastrointestinalni trakt da teže radi. U nastavku pročitaj što najviše utječe na promjene u probavnom sustavu:
Loše žvakanje
Mehanički proces probave počinje žvakanjem hrane u ustima. Ako brzo jedeš obroke ili ti je žvakanje teško zbog bolesti zubi i desni hrana se dovoljno ne usitnjuje, a veći komadi hrane mogu s godinama dovesti do problema. "Veliki komadi hrane mogu usporiti probavu i smanjiti pražnjenje želuca" objašnjava gastroenterologinja Amy Stratton. Osim kvalitetnog žvakanja, dobra oralna higijena također održava zdravlje probavnog sustava.
Nedovoljna količina sline
Kemijski proces probave također započinje u ustima, u slini se nalaze enzimi koji pomažu razgradnji hrane. "Kako starimo, žlijezde slinovnice proizvode manje količine sline što otežava razgradnju hrane, ali može stvoriti suha usta", kaže Stratton. Ova situacija može se pogoršati zbog lijekova kao što su antihistaminici, diuretici, antihipertenzivi, dekongestivi i alkohol. "Osim izbjegavanja lijekova koji mogu uzrokovati suha usta, nema načina da spriječi smanjene proizvodnje sline, ali može se stimulirati proizvodnja sline cuclanjem bombona bez šećera", dodaje dalje.
Lijekovi utječu na probavu
Probavni trakt se ne usporava sam od sebe kako starimo, ali lijekovi za ublažavanje boli ili za zdravstvena stanja poput dijabetesa mogu usporiti brzinu kretanja hrane kroz probavni trakt. "Lijekovi mogu imati niz nuspojava koje utječu na probavu, uključujući smanjenje proizvodnje sline, zatvor i manjak hranjivih tvari", kaže Binder-McAsey koja preporučuje da s liječnikom razgovaramo o optimalnom korištenju lijekova, ali i promjeni životnog stila.
Određeni lijekovi također mogu povećati rizik od Clostridium difficile. "To je bakterija koja prirodno naseljava gastrointestinalni trakt, a izloženost određenim antibioticima i lijekovima za blokiranje kiseline mogu povećati rizik od prekomjernog rasta ove bakterije", kaže gastroenterologinja. U slučaju proljeva, krvi u stolici, neugodnog mirisa stolice važno je razgovarati liječnikom.
Tijelo ne proizvodi dovoljno laktaze
Duž sluznice tankog crijeva postoji više enzima koji su odgovorni za probavu šećera. "Ovi enzimi se sastoje od laktaze (razgrađuje laktozu), maltaze (maltoze), saharoze (saharoze) i trehaloze (trehaloze). No, tijekom starenja može doći do značajnog pada laktaze", objašnjava Stratton.
To je poznato kao nepostojanost laktoze i rezultira poteškoćama u probavi hrane koja sadrži laktozu poput mlijeka i sira. Uobičajeni simptomi nedostatka laktaze uključuju nadutost, nelagodu u trbuhu i proljev nakon konzumiranja ovakvih namirnica.
"Ovo se može spriječiti manjom konzumacijom ovakve hrane i ne mora se uvijek eliminirati iz prehrane", objašnjava Stratton. Za ljubitelje sira, korištenje dodataka laktaze bez recepta također može pomoći u smanjenju simptoma.
Visoka razina šećera u krvi
Probavni trakt se kreće ritmično što pomaže da hrana prolazi kroz crijeva. "Trajno povišene razine šećera u krvi mogu oštetiti živce odgovorne za rad probavnog trakta što rezultira sporijim pražnjenjem želuca (zvanom gastropareza) i simptomima nadutosti, refluksa, osjećaja sitosti nakon male količine hrane, mučnine i povraćanja", kaže Holland.
Osim što treba s liječnikom razgovarati o razini šećera u krvi, ovi simptomi se mogu ublažiti konzumiranjem manjih obroka, izbjegavanjem hrane bogate mastima i većim obrocima prije spavanja, ali i izbjegavanjem namirnicama koje iritiraju gornji dio probavnog takta (kava, začinjena i kisela hrana). U slučaju mučnine, povraćanja, nadutosti, žgaravice ili bolova u trbuhu važno je posavjetovati se sa svojim liječnikom.
Promjene u mikrobiomu
"Kako starimo, dolazi do smanjenja bioraznolikosti i sastava bakterija u tankom crijevu, raste količina bakterija koje stvaraju upala, a ne povećava se broj dobrih bakterija", kaže Stratton. Prekomjerni rast bakterija u tankom crijevu može dovesti do gubitka težine, proljeva i malapsorpcije. Raznolika prehrana bogata vlaknima i izbjegavanje rafinirane hrane može pomoći u stimuliranju raznolikosti mikrobioma.
