Već su stari Grci vjerovali da mentalni poremećaji nastaju kada se u probavnom traktu skupi previše crne žuči. Puno, puno prije otkrića bakterija i mikrobioma, neki su filozofi i liječnici tvrdili da su mozak i crijeva partneri u oblikovanju ljudskog ponašanja.
Posljednjih godina znanstvenici su se usredotočili na proučavanje mikrobioma crijeva i veze probavnog trakta s mozgom te došli do brojnih otkrića koji dokazuju da su u biti crijeva ta koja utječu na mozak te je u njima ključ imuniteta. Otkrili su veze između poremećaja u radu crijeva i funkcioniranja mozga. Na primjer, ljudi sa sindromom iritabilnog crijeva nerijetko su depresivni, dok su osobe kojima je dijagnosticirana Parkinsonova bolest sklone zatvoru.
Znanstvenici su također primijetili depresivne poremećaje kod osoba koje uzimaju antibiotike, no ne i kod osoba koji uzimaju lijekove sigurne za mikrobiom crijeva. U istraživanju provedenom lani na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu i objavljenom u časopisu Nature Microbiology, pokazalo se da depresivni ljudi imaju deficit dvije vrste bakterija u svojim crijevima.
(FOTO: Pexels)
U tijeku su istraživanja koja proučavaju na koje sve načine mikrobiom crijeva može utjecati na mozak. Bakterije mogu stimulirati vagusni živac koji se proteže od mozga do abdomena te kroz njega slati informacije mozgu. Bakterije otpuštaju signale u vagus kroz nedavno otkrivene neuropode, stanice koje se nalaze na stijenkama crijeva i u doticaju su s njegovim biokemijskim sustavom, uključujući i mikrobe. Svaka stanica ima "stopalo" kojim se spaja sa živčanim stanicama u blizini, među kojima su i stanice vagusa, piše Science.
Postoji i indirektna veza mikrobioma crijeva i mozga, a to je upala. Nju stručnjaci smatraju ključnim faktorom za razvoj autizma i depresije, piše prethodno spomenuti portal. Crijevne bakterije su jamac za pravilan razvoj i održavanje imunološkog sustava, a studije pokazuju da pogrešna kombinacija mikroba u crijevima (odnosno njihov disbalans) može dovesti do upala u organizmu. Zdrav mikrobiom utjecat će na upale tako što će ih ublažavati ili čak u potpunosti izbrisati iz organizma.
Treba dodati i da se neurotransmiter serotonin također jednim dijelom luči u crijevima, odnosno u enteroendokrinim stanicama koje oslobađaju hormone i druge peptide te pomažu regulaciju probave i proizvodnju inzulina. Serotonin oslobođen u ovim stanicama izlazi iz crijeva i putuje tijelom. Riječ je o kemikaliji koja pozitivno djeluje na raspoloženje, zbog čega se naziva i "hormon sreće".
Veza između crijevnih mikroba i ljudskog mozga ima duboke evolucijske korijene. Mudro bi bilo pobrinuti se za mikrobiom - kvalitetnom prehranom i pažljivom uporabom antibiotika te na taj način čuvati psihičko zdravlje.