Kao gost predavač na 31. Međunarodnom simpoziju o dijabetesu i prehrani održanom krajem lipnja u organizaciji Studijske grupe za dijabetes i prehranu (DNSG), prof. dr. Antonis Zampelas govorio je o tome koliko je važno pronaći načine za sprečavanje dijabetesa i liječenje pretilosti. Podsjetio je na činjenicu da je pretilost jedan od glavnih problema oboljelih od dijabetesa tipa 2 i na činjenicu da 85-90% populacije dijabetičara boluje upravo od dijabetesa tipa 2.
Predviđa se da će do 2030. g. u SAD-u 86.3% odraslih imati prekomjernu tjelesnu težinu ili biti pretilo. Hranu koja sadrži šećer optužuje se da doprinosi epidemiji pretilosti i uzrokuje lošu glikemijsku kontrolu. Zbog toga je zamjena saharoze umjetnim sladilima jedan od predloženih načina za smanjivanje unosa energije i postprandijalne razine glukoze u krvi.
Sladila mogu poboljšati glikemijsku kontrolu
Konkretno, postoje studije koje upućuju na zaključak da uporaba aspartama ili stevije može smanjiti ukupan dnevni energijski unos, ali i poboljšati postprandijalne koncentracije glukoze. Studije su također pokazale kako sladila mogu pomoći ljudima da se dugoročno bolje pridržavaju plana prehrane osmišljenog u cilju glikemijske kontrole, mršavljenja i/ili održavanja tjelesne težine zbog toga što otvaraju mogućnost konzumacije ukusnijih prehrambenih proizvoda i raznovrsnijih obroka. Općenito, niskokalorična sladila mogu ostvariti skroman utjecaj na kontrolu tjelesne težine, a taj je utjecaj to važniji što je prekomjerna težina veća.
Sladila omogućuju bolju regulaciju glikemije
Prof. Zampelas je podsjetio na činjenicu da je aspartam ustvari najopsežnije proučeno sladilo. Prihvatljivi dnevni unos (engl. ADI) aspartama je 40 mg/kg na dan, a najnovije izvješće Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) ne preporučuje da se ta vrijednost smanji. Uporaba sladila u zdravstvu također je raširena zbog toga što ona čine lijekove ukusnijima, a ne utječu na kontrolu glukoze u krvi. Američka i Europska dijabetička udruga i Američka i Europska dijetetička udruga dopuštaju i zagovaraju konzumaciju proizvoda i hrane sa sladilima zbog toga što ne sadrže znatnu količinu ugljikohidrata i stoga omogućuju bolju regulaciju glukoze u krvi. Ipak, studije utjecaja niskokaloričnih sladila na pretilost i kontrolu tjelesne težine pokazale su da konačni utjecaj niskokaloričnih sladila ovisi o načinu njihovog uključivanja u cjelokupan način i stil života.
Autor: Prof. Dr. Antonis Zampelas; azampelas@aua.gr