Kardiovaskularne bolesti skupina su poremećaja srca i krvnih žila koje uključuju koronarnu bolest srca, cerebrovaskularnu bolest, reumatsku bolest srca i druga stanja. Procjenjuje se da godišnje u svijetu od kardiovaskularnih bolesti umire oko 17.5 milijuna ljudi, a do 2030. godine ta bi brojka mogla porasti i do 23 milijuna ljudi.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2016. godine, od posljedica kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je umrlo nešto više od 23.000 osoba, odnosno 45 posto ukupno umrlih. Među vodećim uzrocima bili su srčani i moždani udar.
Upravo radi širenja svijesti o kardiovaskularnim bolestima i smanjenja globalnog tereta ove bolesti, svake godine 29. rujna obilježavamo Svjetski dan srca, a budući da je naše srce jedno od najvažnijih organa - danas je idealna prilika da se pozabavimo nekim od najvećih mitova o srčanim bolestima.
Mladi ljudi ne trebaju se brinuti o bolestima srca
Istina je da srčane bolesti češće pogađaju osobe starije od 65 godina, ali 4–10 posto srčanih udara događa se kod osoba mlađih od 45 godina. Osim toga, način na koji živimo svoj život kao djeca, adolescenti i odrasli postavlja temelje za zdravlje srca s godinama.
Kardiovaskularne bolesti kod mladih sve su češće, a razlozi su brojni; od prekomjerne tjelesne težine, smanjene tjelesne aktivnosti pa sve do šećerne bolesti. Na primjer, prehrana bogata trans i zasićenim mastima ili pušenje polako povećavaju rizik od srčanih bolesti kako starimo. Međutim, današnje promjene načina života grade temelje za zdravije srce u kasnijem životu.
Ljudi trebaju izbjegavati vježbanje ako imaju bolesti srca
Veliki mit. Vježbanje pomaže ojačati srčani mišić i poboljšati protok krvi po tijelu.
U kolovozu 2020. Europsko kardiološko društvo objavilo je smjernice o tjelovježbi kod pacijenata s kardiovaskularnim bolestima. Profesor Sanjay Sharma, koji je bio uključen u kreiranje smjernica, objašnjava:
"Šansa da vježbanje izazove srčani zastoj ili srčani udar izuzetno je mala." Međutim, dodaje i napomenu opreza: "Ljudi koji su potpuno neaktivni i oni s uznapredovalom srčanom bolešću trebali bi se posavjetovati sa svojim liječnikom prije nego što se bave sportom."
Ljudi koji uzimaju lijekove za snižavanje kolesterola mogu jesti što god žele
Neki lijekovi, poput statina, smanjuju razinu kolesterola u krvi. Međutim, to ne znači da osoba koja uzima statine može prestati konzumirati hranu koja sadrži zasićene masti.
Kolesterol se ili konzumira u hrani koju jedeš ili se proizvodi u jetri. Statini blokiraju enzim u jetri koji je neophodan za proizvodnju kolesterola, smanjujući ukupnu razinu kolesterola u krvi. Međutim, to znači da uneseni kolesterol još uvijek može ući u krv.
Ukratko, statini mogu samo nadjačati štetne učinke loše prehrane, ali loša prehrana povećat će rizik od drugih neovisnih čimbenika rizika za srčane bolesti, poput pretilosti, hipertenzije i dijabetesa.
Ako u tvojoj obitelji ima srčanih bolesti, ne možeš učiniti ništa da ih zaustaviš
Ako su članovi uže obitelji imali srčanu bolest, to može značiti da imaš povećan rizik. Međutim, ništa nije zapisano u kamenu, a postoje brojni načini za smanjenje rizika, čak i za osobe s genetskom osjetljivošću.
To uključuje zdravu prehranu, prestanak pušenja, kontrolu krvnog tlaka i redovitu tjelovježbu.
Također je vrijedno napomenuti da ako srčana bolest postoji u obitelji, to možda nije znak genetske osjetljivosti. Obitelji imaju tendenciju dijeliti čimbenike načina života, poput prehrane i navika vježbanja, a oba mogu utjecati na rizik od srčanih bolesti.
Vitamini mogu spriječiti bolesti srca
Iako većina vitamina, uzetih u preporučenim dozama, vjerojatno neće biti loša za zdravlje srca, nema dokaza da uzimanje bilo kakvih vitaminskih dodataka može smanjiti rizik od srčanih bolesti. I zasigurno ne mogu zamijeniti zdravu prehranu i redovitu tjelovježbu.
Na primjer, sustavni pregled i meta-analiza tražili su povezanost između multivitaminskih i mineralnih dodataka i brojnih kardiovaskularnih ishoda, uključujući koronarnu bolest srca i moždani udar. Analiza, objavljena 2018., uzela je podatke iz 18 postojećih studija, uključujući 2.019.862 sudionika.
Autori su zaključili da "suplementacija multivitaminima i mineralima ne poboljšava kardiovaskularne ishode u općoj populaciji".
"Nema prečaca kada je prehrana u pitanju - dodaci nisu zamjena za zdravu hranu. Zdravstveni radnik vam može propisati dodatak vitamina ili minerala iz drugih razloga, ali zasigurno ne preporučujemo ljudima da uzimaju multivitamine kako bi spriječili bolesti srca i krvožilnog sustava", objasnila je Victoria Taylor, voditeljica prehrane u British Heart Foundation.
Ako pušiš već godinama, nema smisla da sad prestaneš
Još jedan česti mit. Pušenje je glavni uzrok srčanih bolesti. Čim osoba prestane pušiti, zdravstvene prednosti počinju. Nacionalni institut za starenje objašnjava:
"Nije važno koliko imate godina ili koliko dugo pušite, prestanak pušenja u bilo kojem trenutku poboljšava vaše zdravlje. Kad prestanete, vrlo vjerojatno ćete dodati godine svom životu, lakše disati, imati više energije i uštedjeti novac."
Također objašnjavaju da ćeš smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara i imati bolju cirkulaciju.
Bolesti srca češće pogađaju muškarce
Ovo je veliki mit, jer su srčane bolesti vodeći uzrok smrti i kod muškaraca i kod žena. Osim toga, kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti žena u Hrvatskoj.
Međutim, kad se dodaju moždani udari koji imaju slične čimbenike rizika, brojke su još sličnije među muškarcima i ženama: 28,7 posto muškaraca i 28 posto žena umrli su od srčanih bolesti ili moždanog udara.
Uobičajena je zabluda da su samo muškarci pogođeni srčanim bolestima. Istina je da muškarci razvijaju kardiovaskularne bolesti u ranijoj dobi od žena i imaju veći rizik od koronarne bolesti srca. Međutim, žene imaju veći rizik od moždanog udara.
Jedno istraživanje objašnjava: "Iako je incidencija kardiovaskularnih bolesti kod žena obično niža nego kod muškaraca, žene imaju veći mortalitet i lošiju prognozu nakon akutnih kardiovaskularnih događaja."
Zastoj srca i srčani udar su ista stvar
Srčani udari i zastoj srca nisu ista stvar. Srčani udar je problem cirkulacije. To se događa kada se začepi koronarna arterija koja nosi krv s kisikom do mišića srca.
Zastoj srca je "električni problem", gdje srce prestaje učinkovito pumpati krv po tijelu. Zastoji srca često su uzrokovani srčanim udarom.
Tijekom srčanog udara osoba će vjerojatno biti pri svijesti. Tijekom srčanog zastoja gotovo su uvijek bez svijesti. Međutim, obje situacije zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Kašljanje tijekom srčanog udara može ti spasiti život
Prema nekim izvorima, snažan kašalj tijekom srčanog udara - tzv. spasonosno kašljanje jedan je od najvećih mitova.
Ovo je internetsko izobličenje znanstvenog rada objavljenog prije više od 40 godina, koji je pokazao da su pacijenti koji su imali srčani zastoj tijekom arteriografije u bolnici i koji su kašljali svaka 1-3 sekunde ostali pri svijesti dodatnih 39 sekundi.
Nema dokaza da ova tehnika djeluje u zajednici za srčane udare koji nisu izazvani medicinskim postupcima.
Apsolutni prioritet kada misliš da ti ili netko drugi imate srčani udar jest nazvati hitnu službu. Na ovaj način bolničari mogu procijeniti stanje i pomoći, a ti ćeš stići u bolnicu što je brže moguće.
Osobe sa srčanim bolestima trebale bi izbjegavati unos svih masti
Osobe s kardiovaskularnim bolestima svakako bi trebale smanjiti unos zasićenih masti - koje se nalaze u namirnicama poput maslaca, keksa, slanine i kobasica - te djelomično hidrogeniziranih i trans masti, koje se nalaze u namirnicama poput pekarskih proizvoda, smrznute pizze, i kokica za mikrovalnu.
Međutim, nezasićene masti mogu pružiti dobrobiti. Na primjer, postoje neki dokazi da bi omega-3, koja je polinezasićena masnoća, mogla zaštititi zdravlje srca.
Američko udruženje za srce preporučuje "da sve odrasle osobe jedu ribu (osobito masnu) najmanje 2 puta tjedno. Riba je dobar izvor proteina i ima malo zasićenih masti. Ribe, posebno masne vrste poput skuše, pastrve, haringe, srdele, tune i lososa, pružaju značajne količine dvije vrste omega-3 masnih kiselina za koje se pokazalo da su kardioprotektivne (eikosapentaenska kiselina i dokozaheksaenska kiselina)."
Također preporučuju jesti omega-3 masne kiseline biljnog podrijetla. Oni se mogu pronaći u tofuu i drugim oblicima soje; kao i u orasima, lanenim sjemenkama i ulju repice.
