Svatko od nas susreo se barem s jednom u životu sa zuboboljom. Zubobolja tj. bol u zubu ili zubima čest je zdravstveni problem odraslih ali i djece, te spada u najčešće razloge posjete stomatologu. Zubobolja može nastati bilo kad, a kod većine se upravo najčešće javlja nenadano, noću, tijekom vikenda ili blagdana, uglavnom onda kada je većina stomatoloških ordinacija i poliklinika zatvorena.
Bol je tjelesni doživljaj patnje, osjećaj prenesen od osjetnih živaca kroz leđnu moždinu, prema osjetnom području mozga, gdje se BOL kao osjećaj i doživljava. Zubobolja, dentalgija ili odontalgija je bol koja se javlja u zubu ili tkivima koja ga neposredno okružuju. Najčešće nastaje kao posljedica karijesa ili oboljenja zubne pulpe, a može nastati i uslijed problema s desnima (zubnim mesom), uslijed ozljede zuba i sl. Bol u zubu može biti neugodna, a njezin intenzitet može varirati kroz vrijeme, od umjerene do vrlo intenzivne. Može biti različitog karaktera, slaba ili jaka, kratka ili prolazna, uporna i dugotrajna, mukla i nejasna ili pak oštra, pulsirajuća i lokalizirana.
Najčešći uzroci zubobolje su:
- Karijes zuba
- Nicanje zuba (nicanje mliječnog zuba, nicanje umnjaka)
- Upala zubnog mesa
- Neadekvatno liječen zub
- Puknuti ispun na zubu
- Trauma zuba (udarac u zub ili jaki ugriz u tvrdu tvar)
- Ogoljeli zubni vrat (dio zuba uz zubno meso)
- Prehlada (upala uha, upala sinusa)
- Kombinacija navedenih uzroka
U najčešće simptome koje pacijenti sa zuboboljom navode ubrajamo:
- Izražena bol – oštra, tupa, probadajuća, povremena, kontinuirana
- Oteklina oko zuba – otečeno zubno meso, gnojni proces na vrhu zuba s ili bez fistule
- Glavobolja, bol u uhu, bol u sinusu
- Čudan okus u ustima
- Osjećaj da je zub "veći" od ostalih
U ovakvim slučajevima pacijenti najprije posežu s tabletama protiv boli, što je kratkotrajno rješenje. U terapiji boli najbolji su se pokazali lijekovi na bazi nesteroidnih reumatika koji imaju dokazan i konkretan učinak, no svakako je potrebno posjetiti stomatologa kako bi se djelovalo na uzrok boli, a ne samo privremeno rješavanje iste. Terapija boli provodi se ovisno o uzroku:
- Karijes - i danas u 21. stoljeću najraširenija zarazna bolest uzrokovana bakterijama (Streptococcus mutans). Definicija kaže da je to zapravo, niz međusobno povezanih fizikalno kemijskih procesa koji u određenom vremenu izazivaju razaranje tvrdih zubnih tkiva (cakline i dentina). Manji karijes može uzrokovati bol te povremen nejasan bolan osjećaj u zubu. Obično se pojavljuje prilikom konzumacije slatkog ili hladnog. Karijes izaziva bol kad se proširi kroz caklinu u dentin (dijelovi zuba). Bol se obično pojavljuje nakon podražaja hladnim ili toplim, slatkim pićem ili hranom, ili pranjem zuba. Ovi podražaji uzrokuju ulazak tekućine kroz tubule dentina u pulpu, te tako podražaj živčanih vlakana i osjećaj boli. Tako dugo dok bol prestaje nakon prestanka podražaja, pulpa je vjerojatno dovoljno zdrava da se može očuvati.
Ako se početni karijes ne sanira on s vremenom zahvaća dublje strukture zuba (caklinu, dentin) te bakterije dolaze do pulpe/živca. Tada nastaje lokalizirana, spontana, pulsirajuća i vrlo neugodna bol. Takva bol u nekim težim slučajevima vrlo slabo reagira na analgetike. Ukoliko se uzrok boli ne liječi može nastati pogoršanje simptoma (lokalizirana oteklina/edem dijela usne šupljine i lica, popraćena temperaturom, malaksalošću, otežanim disanjem i gutanjem) koje zahtjeva hitno stomatološko zbrinjavanje, ali moguće i bolničko liječenje. - Rast/nicanje zuba - mukla i nejasna bol u području kuta donje i gornje čeljusti, s mogućom projekcijom prema uhu, najčešće je opisana prilikom nicanja/rasta umnjaka. Bol se može javljati spontano, te isto tako i nestati. Zubno meso iznad zuba koji niče može oteći i biti izrazito bolno. Stomatolog će u ovom slučaju odrediti pravilnu terapiju (analgetici i antibiotici, rezanje viška tkiva oko umnjaka ili vađenje umnjaka).
- Upala zubnog mesa/desni (gingivitis) - upala zubnog mesa stvara osjećaj nejasne i tupe boli, s nepreciznom lokalizacijom. Stomatolog će procijeniti što je uzrok boli te odrediti pravilnu terapiju (uglavnom parodontološki postupci uklanjanja zubnog kamenca, čišćenje parodontoloških džepova, upute o oralnoj higijeni)
- Neadekvatno liječen zub – ukoliko je karijes toliko uznapredovao da je zahvatio živac/pulpu, zub se mora tretirati određenim endodontskim postupcima koji uključuju čišćenje zubnih kanala, kako bi se uklonile nakupljene bakterije, punjenje korijenskih kanala, ojačanje nadogradnjom (štift/kolčić), te protetska sanacija krunicom ukoliko je potrebno. Ukoliko je jedna od navedenih faza čišćenja i punjenja kanala neadekvatno izvedena, dolazi do razvoja apsecesa (ograničena nakupina gnojnog sadržaja) na vrhu korijena koji rezultiraju „dubokom koštanom“ boli u području vrha korijena zuba.
- Puknuti ispun/plomba na zubu - svaki ispun koji ne pokriva u potpunosti kavitet, izaziva u većoj ili manjoj mjeri osjećaj određene nelagode koja se može razviti do zubobolje. Bol se očituje kao osjetljivost zuba na hladno, toplo, slatko, a ponekad i na zagriz. Pukotina u ispunu ili na spoju ispuna i zuba ulazno je mjesto za bakterije i razvoj sekundarnog karijesa. Svakako bi trebalo posjetiti stomatologa koji će neadekvatan ispun zamijeniti novim.
- Trauma zuba - svaka trauma zuba izaziva bol. Bol je obično trenutna, oštra i jaka. Ukoliko je zub napuknuo ili se potpuno odlomio, boljet će na svaki zagriz, te tada stomatolog mora odlomljeni dio nadograditi ispunom ili navlakom (zubna krunica). Nerijetko, ukoliko je trauma duboka, mora se provesti i endodontsko liječenje, a u kompliciranijim slučajevima vertikalne ili horizontalne frakture (uzdužnog ili poprečnog puknuća) zuba i ekstrakciju (vađenje zuba). U teške slučajeve traume zuba ubrajamo izbijanje (avulziju) zuba. Ukoliko dođe do avulzije zuba, svakako potražite zub, spremite ga u mlijeko, te što prije potražite pomoć stomatologa, jer se isti brzom reakcijom može spasiti vratiti na njegovo mjesto.
- Ogoljeli zubni vrat - zubno meso (desni ili gingiva) se uslijed raznih faktora (agresivno četkanje, nepovoljne sile zagriza, nepravilno izrađeni zubni mostovi i zubne krunice) može spustiti/povući te ostaviti golo područje uz rub krune zuba. Pacijenti tada uglavnom navode oštru bol, koja se najčešće pojavljuje kao reakcija na hladno (hladni napitci ili sladoled, hladan zrak), a ponekada i na slatko (rijetko na vruće). Prijelaz krune u korijen nema cakline (ili je oštećena), a upravo caklina (vanjski sloj zuba) služi kao svojevrsni izolator koji sprječava prijenos različitih podražaja do živca zuba.
Rješavanje problema: Posjet stomatologu ili pripravci iz kućne radinosti?
Svaka zubobolja zahtijeva posjet stomatologu. Prilikom posjeta stomatologu, on će popričati s pacijentom da bi saznao povijest bolesti, te više informacija o karakteristikama boli kako bi mogao provesti adekvatnu terapiju (ispun, endodontsko liječenje, vađenje zuba, parodontološka terapija…).
Velik broj ljudi odgađa posjet stomatologu, te se okreće pripravcima iz "kućne radinosti" tj. "sam svoj doktor/stomatolog". "Prirodni" ljekovi su uvijek pri ruci, no postavlja se pitanje je li to dovoljan razlog za njihovo korištenje u doba napredne medicine u 21. stoljeću.
Kako svjedočimo pandemiji COVID 19 i svim popratnim nedaćama koje su nas snašle u posljednje vrijeme, svakako nas je ovo "novo normalno" nagnalo na korištenje istih tih pripravaka i postupaka. Ali da li je samo pandemija uzrok korištenju istih? Naravno da nije i oduvijek postoji nekoliko razloga zbog kojih se pacijenti okreću domaćim pripravcima i "kućnim radinostima".
- Strah - i danas postoji strah od odlaska stomatologu, bilo da su to nasljeđene traume iz djetinjstva, strah od boli, strah od skupih zahvata itd. Ali u današnje vrijeme odlazak stomatologu u pravo vrijeme nije ni bolno ni skupo iskustvo, a zanemareni problem s vremenom postaju oboje.
- Vjerovanje u prirodnu medicinu/lijekove – postoje određene skupine ljudi koje snažno vjeruju u prirodne lijekove – prirodna medicina potkrijepljena znanstvenim dokazima DA, ali posjet stomatologu je unatoč tome neizbježan.
- Nedostatak vremena – jedan od najčešćih razloga/izgovora današnjice zbog sve ubrzanijeg stila života, pa ljudi posežu za prirodnim pripravcima kako bi prolongirali posjet stomatologu.
Nekoliko najčešćih lijekova iz kućne radinosti koji se koriste kod zubobolje:
- Ulje klinčića - glavni sastojak ulja klinčića je eugenol, koji po svom sastavu ima protuupalno djelovanje. Koristi se tako da se kap ili dvije stave na komadić vate i prislone na bolno mjesto. Ulje klinčića može privremeno zaustaviti bol na svega nekoliko minuta, ali ju isto tako može i pogoršati ako dođe u dodir s drugim osjetljivim dijelovima u usnoj šupljini.
- Slana voda - često se koristi kod čišćenja inficiranih područja. Dokazano je da vlaženje rana slanom vodom ubrzava njihovo zarastanje. Bitna je koncentracija soli (NaCl) u vodi, koja bi trebala iznositi 0,9 % (fiziološka otopina). Kod zubobolje može se koristiti otopina u kojoj su rastopljene dvije čajne žličice kuhinjske soli u čaši vode. Ovaj pripravak koristi za ispiranje/mućkanje u trajanju od 30 sekundi, a postupak se može ponavljati nekoliko puta dnevno. Ispiranje usne šupljine slanom vodom pomaže u borbi protiv bakterija, ublažava privremeno bol i otklanja iritacije, efekt je kratkotrajan i ne rješava osnovni problem nastanka boli.
- Hidrogen peroksid – ima slične učinke kao i slana voda, ali je ipak je nešto efikasniji, jer nema samo funkciju ispiranja, nego i dezinfekcije. Ispiranjem usta 3% vodikovim peroksidom možemo ukloniti zubobolju na nekoliko minuta, a može pomoći i u sprječavanju upale zubnog mesa ( gingivitis).
- Alkoholno piće - rakija/whiskey itd.– svojim djelovanjem stvara osjećaj utrnuća/dezinfekcije tretiranog mjesta, kao i većina alkoholnih pića. Koristi se tako da se mala količina stavi na vatu, te ista aplicira na bolno mjesto. Neki ipak prakticiraju ispiranje/mućkanje alkoholnog pića u ustima na strani bolnog zuba. Ovo možda i jest omiljeni kućni lijek za liječenje zubobolje, kao i drugih bolova, na našim prostorima, ali može omogućiti samo nekoliko minuta olakšanja jer ne rješava uzrok boli. Zubobolja se vraća čim alkohol ispari.
- Vrećica čaja – vrećica čaja smoči se vodom te se ovisno o tome prija li vam toplo ili hladno za oboljeli zub, prisloni na oboljeli zub. Ista se drži neko vrijeme, te ponovi nekoliko puta dnevno. Teini iz čaja pomoći će smanjiti oticanje i pružiti trenutno olakšanja od boli.
Analgetici
Analgetici bi trebali biti prvi izbor u kućnoj terapiji boli. Tablete protiv bolova nije poželjno uzimati često i bez konzultacija sa svojim stomatologom. Bez recepta, kao prvi izbor lijeka za blage bolove možemo uzeti paracetamol ( siguran u trudnoći ), njegovo djelovanje osjeća se već kroz 20 minuta, a ne izaziva želučane tegobe. Za dojilje kao prvi izbor preporučuje se Ibuprofen, koji predstavlja jači analgetik i uzima se kod jačih bolova. Tu su još i derivati acetilsalicilne kiseline, u koje spadaju Aspirin i Andol, koji imaju i protuupalno djelovanje. Derivati acetilsalicilne kiseline ne smiju biti prvi izbor kod kirurških stomatoloških intervencija, bilo da se radi o običnom vađenju zuba, pa sve do kompliciranijih operacija (produžavaju period krvarenja i otežavaju zgrušavanje krvi ). Kod jačih bolova, kao izbor jačih analgetika, pored spomenutog Ibuprofena, možemo navesti preparate na kao što su Ketonal, Voltaren, Caffetin… Upotreba tableta protiv bolova trebala bi biti provedena uz konzultacije s vašim stomatologom/dežurnim stomatologom/liječnikom.
Zubobolja je tihi i nenadani neprijatelj svakog od nas. Javlja se različitim intenzitetima i s različitim karakteristikama. Gotovo nikad ne prolazi sama od sebe i predstavlja upozorenje za da se nešto događa. U nadi da će zubobolja proći sama od sebe mnogi posežu za kućnim metodama liječenja. One možda donose trenutno olakšanje boli, no ne mogu ukloniti stvaran uzrok zubobolje i služe samo kao prva pomoć do najbrže posjete stomatologu. U stomatologiji odgađanje posjeta stomatologu, bilo da se radi o preventivnom pregledu ili rješavanju akutne situacije, znači problem koji s odgodom iziskuje više vašeg vremena, donosi potencijalne komplikacije i na kraju povećava troškove liječenja.
I na kraju da rezimiramo sve navedeno… da bismo spriječili opsežnije oštećenja zuba, izbjegli neugodne bolove, pa konačno i gubitka zuba, bitna je prevencija - održavanje oralne higijene, ali i redoviti posjeti stomatologu. Na vrijeme primijećen i riješen potencijalni problem dugotrajno rješava vaše potencijalne probleme i neugodnosti.
Dina Bursać, dr.med.dent.
Poliklinika za Biodentalnu Medicinu Matković d.o.o.