Ortoreksija je sve češća, osobito među mlađom populacijom i među korisnicima društvenih mreža. Tko bi rekao da nastojeći jesti što zdravije možeš naštetiti sebi.
Većina tvog dana vrti se oko toga što ćeš jesti i fokus ti je na tome da jedeš besprijekorno dobro, odnosno biraš pomno odabrane namirnice iz kontroliranog uzgoja, bez zrna šećera jer ga smatraš najvećim zlom današnjice. Ako kojim slučajem "zgriješiš", past ćeš u depresiju ili će te obuzeti toliki bijes da ćeš ga teško moći iskontrolirati. Da ne govorimo o osjećaju krivnje nakon svakog nepromišljenog ili neplaniranog zalogaja koji ćeš "isprati sa sebe" napronim treninzima.
Možda ti se ovakvo ponašanje čini normalnim i smatraš ga brigom o sebi, no lako je moguće i da patiš od poremećaja u prehrani koji se naziva ortoreksija, odnosno punim latinskim nazivom orthorexia nervosa.
Termin je skovao 1997. dr. Steven Bratman, spojivši u jedno anoreksiju i prefiks ortho koji na grčkom znači ispravan, stvorivši naziv za poremećaj u prehrani koji iz dana u dan broji sve više žrtava. U nastavku ti donosimo deset znakova orotreksije. Ukoliko se pronađeš u više njih pokušaj "olabaviti" svoj stav o hrani, a ukoliko ne ide, popričaj s psihologom.
Opsjednuta si zdravom prehranom
Od obroka do obroka razmišljaš isključivo o tome što trebaš li ga pojesti ili ne. U početku ti je bio cilj samo jesti zdravo, ali kako vrijeme prolazi postala si opterećena sastojcima i trendovima u prehrani. Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Neuropsychiatric Disease and Treatment pokazuju da se ortoreksija ponešto preklapa s OKP-om, pri čemu oboljeli provode više od tri sata dnevno istražujući nutricionizam, kupujući i planirajući svoje obroke. Osobe s ortoreksijom često su zabrinute zbog procesa obrade ili uzgoja hrane - je li bila izložena pesticidima, koje aditive sadrži i u kakvom pakiranju dolazi te na koji način je pripremljena.
Osuđuješ druge zbog njihove prehrane
Brine te što tvoji bližnji jedu hranu koju smatraš nezdravom i zgražaju te tuđe prehrambene navike koje nisu u skladu s tvojima. Možda se čak i izbjegavaš družiti s ljudima koji se, prema tvojoj procjeni, loše hrane. Intimno misliš da si bolja od njih jer se možeš kontrolirati kada je hrana u pitanju te nerijetko dijeliš savjete o hrani, no ti savjeti sadrže dozu osuđivanja i prije ih možemo nazvati pametovanjem, nego savjetovanjem.
Hrana ti utječe na raspoloženje
Stavljanje prevelikog fokusa na prehranu stvara vezu između hrane i tvog mentalnog stanja. Kada slijedite svoja stroga pravila zadovoljna si, no ako prekršiš neko od svojih brojnih pravila osjećaš se uzrujano. Ako si dozvoliš da ti prehrambene navike diktiraju raspoloženje, odnosno da ti svaki zalogaj utječe na mentalno zdravlje, isto bi mogla narušiti.
Anksiozna si oko pripreme hrane
Ortoreksija uzrokuje osjećaj tjeskobe kada nemaš pod kontrolom pripremu hrane. Primjerice, ne voliš jesti u restoranima jer ne znaš kakve su namirnice korištene i u kakvom su posuđu pripremljene. Reći ćeš da je to normalno, jer se brineš za zdravstvenu ispravnost hrane, ali u konačnici, ovdje je riječ o istinskom strahu od gubitka kontrole nad prehranom.
Neprestano se uspoređuješ s drugima
U eri društvenih medija lako je uspoređivati svoj životni stil s milijunima drugih. Kod labilnih osoba oni mogu biti okidač za poremećaje prehrane. Ortoreksija nije definirana težnjom postizanja željene figure pa se osoba koja pati od ovog poremećaja neće uspoređivati s drugima na tom polju, no hoće po kvaliteti, vrsti i načinu prehrane.
Istraživanje objavljeno u časopisu Eating and Weight Disorders je pokazalo da je ortoreksija znatno češća među korisnicima društvenih mreža. Čak 49 posto ispitanika imalo je simptome ortoreksije, u usporedbi s njih samo jedan posto u općoj populaciji.
Osjećaš krivnju i sram kad jedeš određene namirnice
Kada prekršiš svoja stroga pravila ili se prepustiš iskušenju, padaš sama sebi u očima. Osjećaš se loše jer jedeš namirnice koje smatraš nezdravima te si uvjerena u to da si iznevjerila samu sebe. U slučaju kršenja pravila kod ortoreksije, može se javiti razdoblje samoprijezira, što u konačnici može rezultirati postavljanjem još strožih smjernica kao kazne. Kako bi "isprala" sa sebe osjećaj krivnje zbog hrane koju si pojela, a nisi trebala, naporno ćeš vježbati ili na neki drugi način iscrpiti organizam kako bi što prije probavila i sagorjela hranu.
Ugrožavaš odnose zbog prehrane
Tjeskoba oko zdrave prehrane može se manifestirati i kao socijalna tjeskoba jer ćeš zbog hrane koja ti nije po volji, odnosno zbog toga kako te bližnji doživljavaju, izbjegavati društvo prijatelja i obitelji. Studija pokazuje kako se osobe s nezdravim ili opsesivnim poremećajima prehrane često u društvu percipiraju negativno (drugi ih smatraju izbirljivima i pomalo čudnima). To kod njih rezultira osjećajem srama, što može dovesti do toga da se osobe s ortoreksijom povuku i izoliraju. Toliko se naših društvenih interakcija vrti oko hrane pa je teško komunicirati s drugima u okruženju koje je za vas izvor tjeskobe.
U blizini "nezdrave" hrane osjećaš se bolesno
Ortoreksija se temelji na strahu od bolesti. Kod ortoreksije povezuješ određenu hranu s bolesti što stvara potrebu da kontroliraš svoju prehranu svim mogućim sredstvima. Konzumacija ili čak gledanje određene hrane može učiniti da se ne osjećaš dobro zbog čega nastojiš potpuno izbjegavati namirnice koje smatraš nezdravima.
Eliminiraš određene namirnice
S obzirom na to da vjeruješ kako su određene namirnice nezdrave, potpuno ih izbacuješ iz prehrane. Tvoja fiksacija na hranu prvenstveno ima veze sa zdravljem, a ne s vjerskim uvjerenjima, mršavljenjem, zaštitom okoliša ili dobrobiti životinja. Ne kupuješ hranu prije, no što detaljno ne pročitaš deklaraciju i provjeriš prehrambenu vrijednost.
Pretjeruješ
Pritom ne mislimo samo u načinu prehrane, već i u izboru namirnica te načinu njihove obrade i pripreme, ali i u ostalim područjima života, odnosno izvan kuhinje. Osobe koje pate od ortoreksije, primjerice, mogu biti opsjednute čistoćom pa će, među ostalim i hranu prati više, no što je potrebno ne bi li s nje uklonile moguće toksine i nečistoće. Koristit će, primjerice, isključivo posuđe koje ne sadrži nepopularne metale i plastiku.
